Dok dalmatinske zračne luke u srpnju postižu povijesne rezultate, Zračna luka Rijeka ostaje na repu jadranske ljestvice, premda i sama bilježi skroman rast.
Rast na jugu – Split je u srpnju primio 787 000 putnika – najviše u jednom mjesecu otkad se vode statistike za tu luku. Godinu prije kroz nju je prošlo oko 770 000 putnika. – Dubrovnik je istog mjeseca zabilježio gotovo 541 000 putnika, 3,4 % više nego 2024., a od početka godine rast iznosi 5,56 %. Četrdeset i pet avioprijevoznika povezuje grad s više od 65 destinacija, a svakodnevna linija United Airlinesa s Newarkom otvorila je američko tržište. – Zadar, unatoč radovima na terminalu, približio se brojci od 400 000 putnika u srpnju. Od siječnja je već premašen milijunti putnik, a do kraja godine očekuje se više od 1,6 milijuna.
Skromniji sjever – Pula je u srpnju ostvarila 135 000 putnika (+7,66 %), uz nove linije Jet2.com-a za Manchester, Birmingham i London Stansted te Ryanaira za Göteborg. Brojke su, međutim, i dalje osjetno slabije od rekordnih sezona 2018. i 2019. – Rijeka je na Facebooku najavila „iznimno uspješan srpanj”, ali iza slogana stoji tek 38 500 putnika i 902 operacije. Iako je to 9 % više putnika nego lani (oko 1 200 osoba), aerodrom je i dalje daleko od 41 800 putnika iz srpnja 2018. i godišnjeg rekorda od 200 000 putnika iz 2019. godine.
Šira slika Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatske su zračne luke u lipnju i u prvoj polovici 2025. imale prosječno 7,3 % više putnika nego godinu ranije (1,9 milijuna u lipnju, 5,4 milijuna u prvih šest mjeseci). Split je predvodio s 578 000 putnika (+8,2 %), a rasli su i Dubrovnik, Zagreb, Zadar i Pula; jedini pad bilježio je Brač.
U takvom okruženju krčki aerodrom ostaje iznimka. Dok Split u jednom mjesecu ostvaruje četvrtinu putnika koje Rijeka ni u rekordnoj godini nije dosegnula, riječka uprava šuti za medije i zadovoljava se rekordom u broju operacija, ali ne i u prometu putnika.
Razlike u strategiji, povezivanju i tržišnom dosegu postale su očite: jug Jadrana krcat je interkontinentalnim linijama i niskobudžetnim prijevoznicima, dok Kvarner, ovisan o cestovnim gostima, zrakoplovima još uvijek otvara vrata – sporo i na vlastitu štetu.
