Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je uoči sastanka u Berlinu da Kijev odustaje od nastojanja da se pridruži NATO-u, predstavljajući to kao kompromisnu ponudu za početak mirovnih pregovora. No bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi i vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da se ne radi ni o ustupku ni o pravom kompromisu.
„Time je zapravo Zelenski možda uputio svojim europskim saveznicima poruku da, eto, neće smatrati njihovim velikim grijehom ako ne budu inzistirali na tome da Ukrajina uđe u NATO savez. To je više, ovako, verbalna gesta”, ocijenio je Kovačević u razgovoru za Media servis. Podsjetio je da su se i administracije Donalda Trumpa i Joea Bidena protivile ukrajinskom članstvu, pa bi izjava iz Kijeva mogla tek olakšati pristup pregovorima, ali „to nije nikakav stvarni ustupak”.
Kovačević upozorava da u potencijalnim mirovnim pregovorima glavnu riječ i dalje imaju Sjedinjene Države i Rusija, dok se Ukrajina „periodično pojavljuje”, a uloga Europske unije ostaje „konfuzna”.
„Do jučer su smjernice europske vanjske politike počivale na pretpostavci da je Amerika pouzdan saveznik i da će davati sigurnosno jamstvo Europi. To više nije tako”, napominje analitičar.
EU je, dodaje, pokušala pokazati veću samostalnost odlukom da u Belgiji trajno zamrzne rusku imovinu sve dok Moskva ne isplati ratnu odštetu Ukrajini. Odluka je donesena kvalificiranom većinom, bez uobičajenog konsenzusa, a zamrznuta sredstva trebala bi dugoročno financirati Ukrajinu.
Kovačević smatra da je taj potez rizičan i pravno neizvjestan: „Europska unija je, odlučivši da nešto napravi autonomno, povukla jedan rizičan potez. Taj je potez zasnovan na očekivanju da će Rusija izgubiti rat u Ukrajini.” Ističe i da Bruxelles time nastoji spriječiti moguće iskorištavanje ruskih sredstava od strane SAD-a te „prejudicirati kraj rata”.
Koliko smo, nakon gotovo četiri godine sukoba, zaista bliže prekidu vatre i uspješnom mirovnom sporazumu, ostaje neizvjesno. Kovačević zaključuje da će brzina i ishod pregovora ovisiti ponajprije o Washingtonu i Moskvi, dok Europa tek pokušava pronaći jasnu i koherentnu strategiju vlastite sigurnosti.
