Umjetna inteligencija više nije futuristička ideja nego dio svakodnevice – od pretraživanja interneta i uređivanja fotografija do montaže videa i pisanja znanstvenih radova. No, kako tehnologija preuzima sve veći dio zadataka koje su donedavno obavljali ljudi, rastu i strahovi da će pojedina zanimanja zauvijek nestati.
Na te je dvojbe u razgovoru za hrvatske medije odgovarao savjetnik i IT stručnjak Marko Rakar, poznat po svom blogu „mrak.org” koji vodi još od 2004. godine te po radu na primjeni financijske forenzike u otkrivanju zloupotreba, korupcije i kriminala.
Rakar ističe nekoliko ključnih točaka:
- Gubitak radnih mjesta – Automatizacija već danas preuzima rutinske zadatke u nizu industrija, a napredak algoritama mogao bi dodatno ubrzati gašenje pojedinih pozicija.
- Pitanje privatnosti i sigurnosti – Širenje AI-alata otvara rizike masovnog prikupljanja podataka, ali i manipulacije sadržajem na neviđenoj razini.
- Uloga čovjeka – Unatoč tehnološkom napretku, Rakar smatra da ljudska kreativnost, etičko prosuđivanje i odgovornost moraju ostati u središtu donošenja odluka o tome kako i kada se sustavi umjetne inteligencije koriste.
- Mogućnost „odmetanja“ AI-a – Dok znanstvena fantastika često zamišlja samostalne strojeve koji bi mogli izmaći kontroli, Rakar upozorava da je realnija prijetnja u pogrešno postavljenim ciljevima ili zlouporabi od strane ljudi.
„Umjetna inteligencija je alat, a svaki alat ovisi o tome tko ga i s kojom namjerom koristi”, poručuje Rakar.
Razgovor zaključuje pozivom na odgovorno upravljanje razvojem tehnologije: zakonodavci, industrija i civilno društvo trebaju surađivati kako bi se osiguralo da napredak ne dovede do produbljivanja nejednakosti niti ugrožavanja temeljnih prava građana.