Romski glazbenici našli su se na meti prosvjednika i lokalnih vlasti tijekom božićnih blagdana, a incident u Sinju potaknuo je buru reakcija i u drugim gradovima.
Na sam Badnjak sinjski gradonačelnik Miro Bulj zatražio je da orkestar romskih trubača napusti gradski trg uz objašnjenje da njihova glazba „nije u skladu s božićnim duhom”. Snimka događaja prikazuje da se u obližnjim kafićima istodobno čula glasna glazba koja također nije bila božićna.
Zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi odgovorio je Bulju na Facebooku: „Romi u Hrvatskoj većinom su katoličke vjeroispovijesti, u velikom broju pohode marijanska svetišta na Veliku Gospu, posebno Mariju Bistricu, i aktivno su sudjelovali u Domovinskom ratu. A što se tiče glazbe, moji Romi znaju svirati i ‘Jingle Bells’ i ‘Ederlezi’, posebno onda kada im se plati.”
Dan kasnije, na sam Božić, slične primjedbe pojavile su se u Zagrebu, gdje je čak pozvana policija kako bi provjerila imaju li romski glazbenici radne dozvole. Pritužbe su, piše glasilo romske zajednice Phralipen, dosegnule naslovnice najčitanijih portala i proširile raspravu o tomu remete li romski ulični orkestri „božićni ugođaj”.
Autor u Phralipenu primjećuje da se pritom zanemaruje šira slika: u Sloveniji je ovih blagdana uvedena zabrana svake ulične glazbe, navodno radi očuvanja „pročišćenih običaja”, pa se pretpostavlja da su se ansambli preselili u hrvatske gradove. No, upozorava se, „nije sve što uzoriti Slovenci uvedu, a povezano je s Romima, dobro”.
Tekst zaključuje retoričkim pitanjem: što su doista „tradicionalni” božićni običaji – odlazak u crkvu i obiteljsko zajedništvo ili pregršt američkih pjesama, francuska salata i petarde? Kritičari uličnih glazbenika, poručuje se, zaboravljaju da su hrvatski Romi većinski katolici i „elementarni” dio društva.
Rasprava o tomu tko i što smije zvučati na trgovima za Božić tako je, još jednom, postala lakmus-papir odnosa prema najbrojnijoj nacionalnoj manjini u zemlji.
