Dobitnici ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju – Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt – nagrađeni su za rad kojim objašnjavaju kako inovacije, a ne fizički resursi, pokreću suvremeni gospodarski rast.
Tri različita, ali nadopunjujuća pristupa • Mokyr je, kao ekonomski povjesničar, istraživao dugoročne trendove kroz arhivske zapise i pokazao da su ideje ključne za valove napretka. • Aghion i Howitt izgradili su matematičke modele „kreativne destrukcije” – procesa u kojem nova rješenja neizbježno ruše zastarjele tehnologije i poslove, ali pritom stvaraju prostor za rast produktivnosti i plaća.
Njihov rad dolazi u trenutku kada se Europska unija teško nosi s inovacijskom utrkom koju predvode SAD i Kina. Dok globalni rivali ubrzano ulažu u istraživanje i razvoj, Bruxelles sve više naglasak stavlja na regulativu.
„Društva koja se boje promjena postaju kolonije tuđih ideja. To se upravo događa s EU-om, a posredno i s Hrvatskom”, upozorava hrvatski ekonomist Dejan Kovač, trenutačno angažiran na inozemnom sveučilištu i osobno upoznat s radom jednog od laureata.
Prema Kovaču, Nobelov je izbor jasan podsjetnik da dugoročni prosperitet ne dolazi iz čuvanja statusa quo, nego iz stvaranja okruženja koje nagrađuje rizik, istraživanje i stalno propitivanje postojećih rješenja.
Poruka Stockholma, zaključuje, trebala bi potaknuti EU i Hrvatsku da preokrenu trend pretjerane regulacije i otvore se hrabrijim, inovacijama vođenim politikama.