U studenome 2018. godine kineski znanstvenik He Jiankui pojavio se na znanstvenoj konferenciji u Hong Kongu i potvrdio ono o čemu su već brujali mediji – stvorio je prve ljudske embrije čiji je genom namjerno izmijenjen prije rođenja.
Tiho je stao za govornicu, vidno nervozan, dok je prepunom auditoriju priopćio da su djeca rođena s izmijenjenim DNK-om. Objavom je trenutačno otvorio lavinu etičkih, znanstvenih i pravnih pitanja o granicama biomedicine i opravdanosti zadiranja u ljudski genom još u prenatalnoj fazi.
Činjenica da je riječ o prvim genetski modificiranim bebama izazvala je zatečenost i među stručnjacima i u široj javnosti. Premda je He naglasio znanstvenu motivaciju, slučaj je postao globalni simbol dvojbi o tome gdje povući crtu između inovacije i potencijalne zlouporabe.
Iako su detalji postupka i službeni stavovi regulatornih tijela bili tek u nastajanju, sam nastup u Hong Kongu ostao je prekretnica u raspravi o genskom inženjeringu: od euforije oko mogućnosti liječenja nasljednih bolesti do straha od nepredvidivih posljedica na buduće generacije.