Neočekovani troškovi ili gubitak posla mogu u trenu srušiti kućni budžet, a stručnjaci sve glasnije upozoravaju da tradicionalno pravilo o tri mjesečne plaće više nije dovoljno. Danas se za kriznu zalihu preporučuje pokriti najmanje šest mjeseci osnovnih životnih troškova – i to ne prema visini plaće, nego prema stvarnoj potrošnji kućanstva.
Prvi korak je detaljan popis obveznih izdataka: stanarina ili rata kredita, režije, hrana, prijevoz, police osiguranja te druge neodgodive obveze. Diskrecijsku potrošnju – izlaske, odjeću, hobije – treba izostaviti iz računa. Tek kada znate koliki je vaš prosječan „goli” mjesečni trošak, možete množiti s šest i postaviti realan cilj štednje.
Najnovije analize pokazuju koliki iznos znači sigurnost u hrvatskim uvjetima:
• Samac podstanar u velikom gradu (npr. Zagreb) – između 7.500 i 9.000 eura rezerva.
• Samac u vlastitom stanu, bez kredita – 4.500 do 5.500 eura.
• Četveročlana obitelj koja plaća najam – od 18.000 do 22.000 eura.
• Ista obitelj u vlastitom domu – 15.000 do 16.000 eura.
Rasponi uzimaju u obzir prosječne troškove stanovanja, hrane, energenata i prijevoza, a savjetnici napominju da bi kućanstva s nestabilnim primanjima ili zaposlenjem u rizičnim sektorima trebala ciljati i na viši prag.
U praksi, kažu financijski planeri, izgradnja takvog „crnog fonda” zahtijeva disciplinu, ali donosi neprocjenjiv mir: umjesto brzog zaduživanja, imate vlastiti štit protiv životnih šokova.