Dok se većina kontinentalne Hrvatske muči s oskudicom transakcija, jadranske općine bilježe pravu pomamu za kvadratima. Najnovija analiza kupoprodaja u 2023. otkriva dramatičnu neravnotežu:
• Kolan (Pag) s 815 stanovnika zabilježio je 84 prodana stana, što znači da se ondje prodalo više od 100 nekretnina na 1 000 stanovnika. Praktično je svaki deseti žitelj promijenio adresu – i to uglavnom zahvaljujući vanjskim kupcima.
• Slijede Vir s gotovo 70, Povljana s 61, te turistički magneti poput Malinske, Umaga, Crikvenice i Makarske čije brojke također premašuju 20–30 transakcija na 1 000 stanovnika.
Usporedbe radi, u New Yorku se godišnje proda oko 10 stanova na 1 000 stanovnika, a u Madridu približno 14. Time su Kolan, Crikvenica ili Makarska višestruko „brži” od dviju svjetskih metropola.
S druge strane, u 219 hrvatskih gradova i općina lani nije prodan nijedan stan, a još 163 imalo ih je manje od deset. Više od 60 % svih kupoprodaja koncentrirano je u svega 59 lokalnih jedinica.
Čak ni veliki obalni centri ne prate ritam manjih mjesta: Split bilježi oko 8 transakcija na 1 000 stanovnika, Dubrovnik 9, Rijeka 11, a Zadar 13. Kontinentalni trio – Zagreb, Osijek i Vukovar – jedini prelazi granicu od 10, s tim da glavni grad sa svojih 11,5 djeluje skromno u odnosu na Kolan.
Sve upućuje na to da su jadranski stanovi postali investicijska roba, često za kratkoročni najam, dok lokalno stanovništvo sve teže dolazi do priuštivog doma. Kolanov rezultat, desetostruko iznad newyorškoga, simbol je tržišta na kojem kvadrat primarno služi zaradi, a ne stanovanju.