Jesu li stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici od kamena, na udaru sve žešćih klimatskih ekstrema? Odgovor na to pitanje traži se u sklopu četverogodišnjeg projekta STECCI, financiranog iz programa Horizon 2022.
Istraživanje se ovih dana provodi na dvjema hrvatskim lokacijama: arheološkom lokalitetu Crljivica, smještenom između Ciste Provo i Ciste Velike, te ispred Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Stručnjaci ondje analiziraju kako kombinacija soli, leda, povećane vlažnosti i sve većih temperaturnih oscilacija utječe na kamen od kojega su spomenici izrađeni.
Projekt okuplja devet partnera iz osam zemalja – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Malte, Francuske, Njemačke i Austrije – koji će na ukupno 15 lokaliteta pratiti kemijske i fizičke promjene na površini stećaka i sličnih kamena.
„Naša je zadaća utvrditi mehanizme propadanja i predložiti metode zaštite prilagođene sve nestabilnijoj klimi”, pojasnio je Siniša Bizjak, prodekan i izvanredni profesor na Odsjeku za konzervaciju i restauraciju kamena.
Prikupljeni podaci trebali bi pomoći u izradi smjernica za hitne sanacije, ali i dugoročne strategije očuvanja baštine, posebno u regijama gdje se kombiniraju morski aerosol, sol iz tla i povremeni zimski mraz – faktori za koje se sumnja da značajno ubrzavaju raspadanje kamena.
Zaključci projekta STECCI, očekivani 2026., trebali bi ponuditi znanstveno utemeljene odgovore na pitanje mogu li klimatske promjene „pojesti” stećke i druge kamene spomenike te kako ih na vrijeme zaštititi.