Najveći svjetski neiskorišteni rudnik željezne rude, Simandou u Gvineji, službeno je pokrenuo eksploataciju i najavio novo poglavlje u industriji čelika. Nakon gotovo tri desetljeća političkih potresa i pravnih bitaka, kinesko-gvinejski konzorcij u utorak je pustio u rad golem projekt iza kojeg stoje:
- najmanje 23 milijarde američkih dolara ulaganja
- šest smijenjenih ili promijenjenih izvršnih direktora
- tri presude za korupciju sa zatvorskim kaznama
- dva vojna puča koja su promijenila vlast u Conakryju
Rudnik bi, kada za nekoliko godina dostigne puni kapacitet, trebao preoblikovati odnose snaga na tržištu željezne rude na kojem danas dominiraju australski i brazilski divovi. Visokokvalitetna ruda s planine Simandou omogućit će smanjenje ovisnosti kineskih čeličana o uvozu iz Australije, te pritom povećati pritisak na cijene.
Za zapadnoafričku državu od 15 milijuna stanovnika, projekt predstavlja gospodarski skok. Vlada u Conakryju procjenjuje da će do 2040. u zemlju pritjecati oko 200 milijardi dolara investicija u infrastrukturu, industriju i poljoprivredu. „Očekujemo prosječnu godišnju stopu rasta blizu 10 posto; do 2040. naš BDP mogao bi se učetverostručiti”, poručio je ministar rudarstva Bouna Sylla.
Dosad su se oko koncesije vodile oštre pravne bitke između zapadnih rudarskih kuća, no kineska inženjerska i financijska moć u konačnici je preuzela primat. Pokretanje proizvodnje označava kraj dugog razdoblja neizvjesnosti, ali i početak nove faze u kojoj će Gvineja tražiti ravnotežu između golemih prihoda i političke stabilnosti.
Ekonomisti upozoravaju da će uspjeh ovisiti o transparentnosti upravljanja prihodima i diversifikaciji gospodarstva, kako bi se izbjeglo klasično „prokletstvo resursa”. Za sada, međutim, Simandou simbolizira ambiciju Pekinga da, kroz ulaganja u Africi, preoblikuje globalne opskrbne lance i produbi svoj utjecaj u ključnim sirovinama.