Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun ponovno je pod paljbom kritika nakon nadzora koji je 27. kolovoza provela Radna grupa za civilni nadzor.
Prema njihovim zaključcima, postrojenje ne rješava nego produbljuje probleme, a najvidljiviji je – kako navode – „smrad koji se širi kilometrima dalje od centra, do kuća, škola i plaža”. Najviše stradavaju stanovnici Banjola, Valdebeka i Vinkurana, koji tvrde da su neugodni mirisi ove sezone dosegnuli razinu iz prvih godina rada centra. Jedna od pritužbi upućenih Radnoj grupi bilježi „nesnosan kiseli smrad po truleži i fermentaciji… izaziva povraćanje i ne može se normalno disati”.
Ključni nalazi nadzora:
• U Kaštijun i dalje pristiže miješani komunalni otpad prepun biootpada i tekućina, premda je počelo punjenje nove bioreaktorske plohe. • Na lokaciji leži više od 20 tisuća bala goriva iz otpada, dok se preko 60 % ukupnog otpada trajno deponira – umjesto planiranih 10 do 15 %. • Stotine tona metalne frakcije skladište se na nezaštićenoj podlozi. • Sustav posluje s gubicima i nestabilnim upravljanjem; u posljednjih sedam godina smijenjeno je pet direktora.
Radna grupa proziva Istarsku županiju i Grad Pulu, vlasnike centra, da nisu pokazali „spremnost ni sposobnost” riješiti problem. Komunalna poduzeća, pak, i dalje šalju različite vrste otpada iako je Kaštijun projektiran samo za miješani komunalni otpad.
Nedostatak sortirnica i kompostana dodatno pogoršava situaciju. „U rujnu 2025. Istra još nema nijednu kompostanu ni Plan gospodarenja otpadom Istarske županije, koji bi trebao biti temelj za njihovu izgradnju”, ističe se u priopćenju.
Transparentnost je, kažu, također upitna: obećana analiza rada Kaštijuna javnosti nije predstavljena u cijelosti – izostao je ključni okolišni segment.
Radna grupa pozvala je Grad Pulu, Istarsku županiju i Vladu RH da hitno pronađu „konkretna i učinkovita rješenja” koja će trajno ukloniti smrad, upozorivši da on narušava kvalitetu života desetaka tisuća ljudi i šteti turističkoj privredi, osobito malim obiteljskim iznajmljivačima.
Priopćenje potpisuju Ivica Rogulj, Goran Zgrablić, Irena Burba i Ivo Lorencin.