Gradsko vijeće Belog Manastira usvojilo je Godišnji plan upravljanja imovinom, dokument koji prvi put detaljno prikazuje kako se raspolaže gradskim nekretninama.
Prema popisu, Grad trenutačno iznajmljuje 36 poslovnih prostora površine od 5 do 400 četvornih metara. Godišnje najamnine kreću se od simboličnih 13 do 11.865,48 eura, ovisno o veličini i lokaciji.
• Tri ugostiteljska objekta na Gradskim bazenima • Nadzorno-informacijski centar na Šećeranskom jezeru • Lokali u Tuđmanovoj, Nazorovoj i Tomislavovoj ulici • Prostori u Šećerani i Branjinu Vrhu koje koristi trgovački lanac NTL
Najviše je unajmljenih prostora u PEER centru u Šećerani, gdje djeluju LAG, Baranjski vodovod, Osijek-Koteks, NIVO plus, Vitez projekt, Logistika te Reflekt/Visio inventum. Dugoročni ugovori potpisani su i za pet lokala u Kući baranjskog kulena te četiri u Srpskom kulturnom centru u Ulici Imre Nagya.
Grad iznajmljuje i skladišne kapacitete u Belišćanskoj ulici. Od ponuđenih šest hala, zasad su popunjene dvije.
Uz komercijalne kvadrate, Grad je vlasnik 65 prostora u javnoj upotrebi. Njima se koriste Radio Baranja, Osječko-baranjska županija, kulturne i sportske udruge, gradske službe i druge javne institucije. Popisu se pridružuje i društveni dom u Branjinu Vrhu.
Stambeni fond podijeljen je u četiri skupine: 27 stanova koriste zaštićeni najmoprimci, za 66 stanova plaća se tržišna najamnina, tri se koriste po posebnim osnovama, dok je 13 stanova prazno ili ruševno.
Plan za 2026. predviđa:
- Stavljanje svakog praznog lokala i stana u funkciju – kroz najam, zakup, prodaju ili vlastite potrebe Grada.
- Usklađivanje ugovorâ s korisnicima prema važećim propisima.
- Uklanjanje ruševnih građevina.
- Ponudu viška zgrada na tržištu putem najma ili prodaje.
U gradskom vlasništvu ili suvlasništvu nalazi se još 19 zgrada koje nisu evidentirane kao poslovni ili stambeni prostori. I za njih vrijedi načelo racionalnog upravljanja: one koje su potrebne Gradu bit će aktivirane, a ostale ponuđene tržištu.
Gradska uprava ističe da novi plan donosi veću transparentnost i daje jasan okvir za bolje gospodarenje javnom imovinom – od bazenskih kafića do seoskih društvenih domova.