Prometna policija prošle je godine imala pune ruke posla: kamere za nadzor brzine zabilježile su 320.069 prekoračenja ograničenja diljem Hrvatske, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova.
Najviše zapisa o prebrzoj vožnji stiglo je iz Policijske uprave zagrebačke (39.695), a slijede splitsko-dalmatinska (27.357) i zadarska (23.560). Brojke su potaknute i ubrzanim širenjem mreže nadzornih uređaja – samo 2025. postavljeno je 179 novih kućišta, pa ih je ukupno 767, uz 201 fiksni radar koji se po potrebi premješta.
Kazne rastu kako raste igla brzinomjera. U naseljenim mjestima vozače koji jure 50 km/h iznad ograničenja može dočekati novčana kazna od 1.320 do 2.650 eura ili do 60 dana zatvora. Isti prekršaj na otvorenoj cesti stoji od 660 do 1.990 eura. Za 30 do 50 km/h viška u gradu izdaje se od 390 do 920 eura, dok je izvan grada 260 eura. Manja prekoračenja (20–30 km/h) nose 130 eura u naselju i 60 eura izvan, a do 10 km/h „viška” na otvorenoj cesti prolazi bez globe.
MUP najavljuje da će i 2026. nastaviti postavljati nova kućišta prema analizama lokacija s najtežim nesrećama uzrokovanima brzinom. Trenutačno najgušću mrežu kamera imaju zagrebačka i splitsko-dalmatinska policijska uprava (po 86), slijede međimurska (62), istarska (59) i varaždinska (58).
Matematičar Toni Milun podsjeća da brža vožnja rijetko štedi vrijeme: dionica od 200 kilometara pri 130 km/h traje sat i 32 minute, a pri 140 km/h samo šest minuta kraće. Ušteda je, kaže, daleko manja od rizika kazne i mogućih tragedija.
Poruka je jasna – osim što kamere postaju sve brojnije, prebrza vožnja se sve manje isplati, bilo da je riječ o novčaniku ili sigurnosti svih sudionika u prometu.