Židovska općina Zagreb obilježila je u utorak Jom Hašou, Dan sjećanja na žrtve holokausta, prigodom kojega je predsjednik općine Ognjen Kraus na zagrebačkom Mirogoju iznio potresne podatke o židovskom stradanju na području današnje Hrvatske.
Kraus je podsjetio da je „u NDH ubijeno oko 80 posto židovske populacije”, naglasivši kako Židovi „dobro znaju što je bila Nezavisna Država Hrvatska”. Prema njegovim riječima, antisemitizam je u Hrvatskoj, kao i drugdje u Europi, dobio javni zamah već 1936. godine, kada je Ante Pavelić u pamfletu „Hrvatsko pitanje” proglasio Židove drugim najvećim neprijateljem Hrvata, odmah iza Srba.
Govoreći o prijeratnoj slici, Kraus je istaknuo da su Židovi u pojedinim hrvatskim gradovima – osobito u Varaždinu, Čakovcu i Osijeku – činili i do 15 posto stanovništva. Na teritoriju današnje Hrvatske tada je djelovalo 39 židovskih općina, više od 100 sinagoga i 120 groblja. Danas, kaže, u zemlji ima samo devet općina i pet sinagoga, a ukupna zajednica ne premašuje broj članova koje je prije rata imala sama riječka općina – oko 1800 ljudi.
Kronološki je opisao proces pravne i građanske degradacije Židova u NDH, njihovu socijalnu stigmatizaciju te konačno fizičko uništenje kroz domaće koncentracijske logore i deportacije u nacističku Njemačku. „Cilj je bio konačno rješenje Židovskog pitanja”, rekao je.
Prema Krausovu izlaganju, spas je našao manji broj Židova koji su uspjeli pobjeći na teritorij tada fašističke Italije, gdje je od studenoga 1942. za njih vrijedila relativna sloboda konfinacije.
Obilježavanje Jom Hašoa završilo je molitvom i polaganjem vijenaca u spomen na žrtve holokausta.