Ministarstvo rada najavilo je izmjene Zakona o radu kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s novim europskim direktivama o transparentnosti plaća i platformskom radu. Jedan od glavnih ciljeva jest osigurati da žene i muškarci budu jednako plaćeni za jednak rad.
Ekonomist Ljubo Jurčić podržava ideju, ali upozorava na dublje probleme rodne neravnopravnosti na tržištu rada. Prema njegovu iskustvu, razlike u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj nisu onoliko izražene kao u zapadnim zemljama. Smatra da je tomu pridonijelo socijalističko nasljeđe u kojem su „žene i muškarci na nižim pozicijama uvijek imali iste plaće”.
Ipak, Jurčić naglašava da žene i dalje teže napreduju na najviše hijerarhijske razine. „Iako su primanja bila jednaka, ženama je bilo puno teže doći na vodeća radna mjesta i na tome treba još uvijek raditi”, poručio je.
Govoreći o vlastitom poslovnom iskustvu, istaknuo je da je u tvrtkama kojima je upravljao često postavljao žene na čelne funkcije jer su „iznimno posvećene i precizne radnice”. Dodao je kako se u praksi pokazalo da su žene, osobito u intelektualnim zanimanjima, nerijetko uspješnije od muškaraca: „Ako su u stabilnom braku, primjerice oko četrdesete godine kada su djeca odrasla, često su najbolje radnice. Posvećenije su poslu, više paze na detalje, dok muškarci znaju biti aljkavi.”
Jurčić podsjeća da su povijesni stereotipi o manjoj produktivnosti žena, posebice u fizičkim poslovima, na Zapadu dugo održavali visok rodni jaz u plaćama. Premda je trend manjih razlika vidljiv i u Hrvatskoj, zaključuje da globalno žene još uvijek neopravdano zarađuju manje te da će zakonske izmjene imati smisla samo ako prate i promjene u korporativnoj kulturi.