Dok Hrvatska ubrzano povećava udio obnovljivih izvora energije, vlasnici kuća koji razmišljaju o vlastitoj solarnoj elektrani ulaze u završnu utrku s vremenom.
Prema važećim pravilima, model obračuna „net-metering” moći će se ugovoriti samo do 31. prosinca 2025. Nakon tog datuma novi korisnici prelaze na „net-billing”, znatno nepovoljniji sustav u kojem se višak energije prodaje opskrbljivaču po nižoj otkupnoj cijeni, dok se preuzeta struja iz mreže plaća po punom iznosu.
„U praksi, mreža tako u jednom kalendarskom mjesecu funkcionira kao 'besplatna baterija', što značajno ubrzava povrat investicije”, objašnjava inženjer Ivan iz splitske tvrtke Adria Green Electric. Upravo taj princip omogućio je da se ulaganje u prosječnu kućnu elektranu vrati za pet do sedam godina.
Prelazak na net-billing, procjenjuju stručnjaci, mogao bi produljiti povrat ulaganja i do 30 %. Drugim riječima, tko ne ishodi suglasnost HEP-a do kraja iduće godine, isto će postrojenje otplaćivati osam do deset godina.
Primjerice, kućanstvo s prosječnom godišnjom potrošnjom od 7 500 kW h danas može uštedjeti između 1 000 i 1 500 eura. Osim nižih računa, solarna elektrana povećava tržišnu vrijednost nekretnine i smanjuje ovisnost o kretanju cijena električne energije.
Tvrtke koje se bave projektiranjem podsjećaju da je za ostvarivanje prava na net-metering presudno započeti administrativni postupak — od energetskog odobrenja do priključenja — najkasnije do prosinca 2025. Za većinu kućanstava to znači pokrenuti analize, izraditi projekt i prikupiti dozvole tijekom sljedećih mjeseci.
U situaciji visokih cijena energije i neizvjesnog tržišta, ovogodišnji kalendar mogao bi odlučiti o tome hoće li hrvatska kućanstva ući u sljedeće desetljeće s jeftinijom i čišćom strujom ili duljim periodom povrata investicije.