Police hrvatskih trgovina preplavilo je UHT mlijeko iz Mađarske koje se prodaje za svega 0,62 eura po litri – upola manje od najmanje 1,29 eura, koliko stoji domaće brendirano mlijeko. Takva razlika, upozorava analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), „ubrzano potiče prelazak potrošača na uvozne proizvode” i istiskuje domaće proizvođače.
Višak iz Europske unije dolazi u Hrvatsku
• EU godišnje proizvede oko 16 % više mlijeka nego što potroši, a taj se višak agresivno plasira na tržišta poput hrvatskog.
• Samodostatnost Hrvatske u mlijeku pala je na 40 %, što znači da većinu potrošnje podmirujemo iz uvoza.
• Samo od 2012. broj muznih krava pao je s 180 000 na 115 000 (-35 %), a broj farmi s gotovo 14 800 na 2 630 (-83 %).
• Godišnja proizvodnja mlijeka potonula je s 600 na 376 milijuna kilograma (-37 %).
Tanke marže i nepovoljan PDV
Prihodi mljekarske industrije od 2021. do 2024. porasli su 24,7 %, no troškovi sirovina skočili su 30 %, a rada više od 40 %. Netomarža mnogih proizvođača kreće se tek između 1,5 i 2 %, što ih drži na rubu likvidnosti.
Porezna politika dodatno pritišće sektor: sirovo mlijeko oporezuje se stopom od 5 %, dok se sirevi i fermentirani proizvodi oporezuju s čak 25 %. Time se, naglašava HUP, kažnjava najvrjednija faza prerade i potiče uvoz gotovih proizvoda.
Cjenovna ograničenja i međunarodna usporedba
Državno ograničenje cijena osnovnih mliječnih proizvoda narušilo je tržišnu ravnotežu i „poguralo” uvoz. Hrvatska je prošle godine bilježila tek 2-postotni rast otkupne cijene mlijeka – među najnižima u EU, dok je prosjek Unije iznosio 17 %. Istodobno je produktivnost po kravi u Hrvatskoj oko 5 500 kg mlijeka godišnje, nasuprot 7 400 kg u Mađarskoj i više od 9 000 kg u Češkoj.
Što predlaže HUP
- Hitno ukinuti državno ograničenje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.
- Osigurati ravnopravne uvjete na tržištu i spriječiti dampinške uvozne cijene.
- Zaustaviti gašenje primarnih proizvođača kako bi se očuvala prehrambena sigurnost.
Ako se trendovi ne zaustave, upozorava se u analizi, Hrvatska bi mogla ostati bez većeg dijela vlastite proizvodnje mlijeka, čime bi se dodatno ugrozila ruralna radna mjesta i samodostatnost u ključnom prehrambenom sektoru.