Sve nestabilnije vrijeme donosi nagle pljuskove i iznenadne žegre, pa mnogi vrtlari iz sezone u sezonu svjedoče propadanju čak i najotpornijih biljaka. Stručnjaci upozoravaju da se iza većine takvih neuspjeha krije jednostavna, ali kobna pogreška – zanemarivanje kvalitete tla.
Najveći saveznik protiv hirovite klime upravo je dobro pripremljeno tlo. Dodavanjem organske tvari, poput vrtnog komposta ili plijesni, svako proljeće i jesen, zemlja postaje prozračnija i bogatija hranjivim tvarima. Kompost treba lagano unijeti u gornjih desetak centimetara tla. Taj sloj:
• poboljšava drenažu na teškim, glinovitim površinama; • pomaže pjeskovitim tlima da dulje zadrže vlagu; • smanjuje ispiranje hranjiva tijekom obilnih kiša.
Dodatni korak je malčiranje. Tanki pokrov od usitnjene kore, lišća ili slame štiti korijenje od ljetne žege, čuva vlagu, a zimi djeluje kao izolacija.
Kad je zemlja ojačana, slijedi prilagodba biljnog sastava. Vrtlari se potiču da praznine u gredicama popune sortama koje bolje podnose ekstremne uvjete – bilo da je riječ o toploljubivim sukulentima, otpornim višegodišnjim cvjetnicama ili vrstama kojima ne smeta povremeno natopljeno tlo.
Uz ova dva poteza – hranjivo, rahlo tlo i promišljen izbor biljaka – vrt će lakše preživjeti sve ćudljivije klimatske oscilacije, bez obzira na to donosi li prognoza novu rundi pljuskova ili dugotrajnu sušu.