Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila je 1 437 eura, što predstavlja nominalni skok od 10 % i realni od 5 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. U istom razdoblju slovenski radnici primali su u prosjeku 1 610 eura, tek 12 % više nego hrvatski kolege.
Za usporedbu, krajem 2022. ta je razlika bila čak 36 %. Time se jaz među primanjima dviju susjednih država rapidno suzio unutar samo osam mjeseci.
Ključni motor rasta plaća u obje zemlje pokazao se javni sektor.
• Hrvatska: podizanje osnovica zaposlenima u državnim i javnim službama tijekom posljednje dvije godine gurnulo je ukupne plaće prema gore. Analitičari Raiffeisen banke upozoravaju da se pritom stvara pritisak i na privatni sektor, iako očekuju da će tempo rasta postupno usporiti.
• Slovenija: početkom godine promijenjen je sustav plaća u javnom sektoru, što je donijelo nominalno povećanje od 7,2 %, odnosno realno pet postotnih bodova. Prosječna lipanjska plaća u državnim službama dosegnula je 1 861 euro, dok je privatni sektor ostao na 1 494 eura uz skromni rast od 3 %.
Bruto iznosi zadržali su razliku veću od neto pokazatelja: hrvatska prosječna bruto plaća u srpnju bila je 2 000 eura, dok je slovenska dosegla 2 540 eura, odnosno 27 % više.
Iako su podaci za srpanj u Hrvatskoj donijeli blagi mjesečni pad od 0,5 % nominalno (0,9 % realno), kumulativno gledano od siječnja do srpnja prosječna je neto plaća narasla na 1 432 eura – 10,2 % nominalno i 6,4 % realno više nego lani.
Ekonomisti očekuju da će se dvoznamenkasti rast plaća do kraja godine ipak ispuhati, ponajprije zbog učinka visoke baze i postupnog usporavanja gospodarstva. No čak i tada, Hrvatska nikad nije bila bliže slovenskom standardu otkako obje statistike prate zajedničke podatke.