Rim i Atena sve glasnije pozivaju Europsku uniju i NATO da se ne usredotoče isključivo na Ukrajinu dok se na južnom krilu Europe gomilaju sigurnosni rizici iz Libije.
Najnoviji val migracija • Od početka godine na Kretu je iz Libije stiglo oko 9 000 ljudi – gotovo dvostruko više nego tijekom cijele 2024. • Na središnjoj sredozemnoj ruti ukupno je zabilježen porast neregularnih prelazaka od 7 %, dok su na svim ostalim rutama brojevi pali za 20 %.
Grčke mjere Premijer Kyriakos Mitsotakis objavio je da se na tri mjeseca obustavlja obrada zahtjeva za azil svih koji morem stižu iz sjeverne Afrike. Atena je krajem lipnja poslala i dvije ratne mornarice na ophodnju južno od Krete, iako dužnosnici sumnjaju u učinkovitost takve zaštite: brodovi često potiču migrante da se bace u more kako bi bili spašeni.
Italijanska uzbuna Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani naziva Libiju „hitnim pitanjem koje Europa mora rješavati zajednički”. Rim strahuje da Moskva tamo: • naoružava snage istočnog moćnika Khalife Haftara, • pregovara o pomorskoj bazi u Tobruku, • planira raketne sustave u Sebhi, s dometom prema Europi.
Diplomatski fijasko u Bengaziju Prošloga tjedna izaslanstvo EU-a predvođeno povjerenikom za migracije Magnusom Brunnerom – uz ministre Italije, Grčke i Malte – proglašeno je „personom non grata” na Haftarovu teritoriju i protjerano zbog nedefiniranih „kršenja”.
Ruska strategija i ograničenja EU diplomati upozoravaju da Kremlj Libiju koristi kao "središnji čvor" afričke politike: potporom krijumčarskim mrežama izbjegava sankcije i migracije pretvara u hibridno oružje. Ipak, rat u Ukrajini troši sredstva pa se Rusija sve teže financijski održava među libijskim milicijama.
Zašto pomoć izostaje? • Italija traži potporu Francuske, no Pariz je suzdržan zbog vlastitih neuspjeha u Sahelu. • Sjedinjene Države fokus pomiču prema Pacifiku. • Najnovija NATO deklaracija iz Den Haaga od 25. lipnja Afriku uopće ne spominje.
Posljedice ignoriranja Grčko pooštravanje azilne politike već izaziva bojazan u Rimu da će migranti preusmjeriti rutu prema Italiji. Istodobno se šire strahovi da će Moskva ponoviti scenarij s bjeloruske granice i migracijama vršiti pritisak na južnu Europu.
Za sada, međutim, Italija i Grčka ostaju gotovo same na prvoj crti nove mediteranske krize, dok njihovi saveznici „izražavaju zabrinutost” – ali ne nude konkretna rješenja.