Islandska gospodarska komora pozvala je vladu da ponovno otvori natječaje za istraživanje nafte, tvrdeći da bi potencijalna otkrića u području Dreki, istočno od Islanda, mogla donijeti „izvanredne koristi” nacionalnom gospodarstvu.
Komora je u novom izvješću procijenila da bi pronalazak od šest do dvanaest milijardi barela nafte u tom offshore području vrijedio između 50 i 100 bilijuna islandska kruna (330-660 milijardi eura). Prema njihovim izračunima, to bi državi donijelo porezne prihode od 51-102 milijuna kruna (340 000-680 000 eura) po stanovniku.
Autori naglašavaju da država pritom ne bi preuzimala fiskalni rizik jer bi se prihodi slijevali i kroz naknade za licence i istraživanja, neovisno o tome pokaže li se nalazište isplativim. U izvješću se navode i potencijalne ekološke prednosti: geološka struktura slična norveškoj, tvrde, mogla bi omogućiti među najnižim emisijama ugljika u svijetu po barelu izvađene nafte, a prikupljeni podaci koristili bi i znanstvenicima.
Istraživanja u Dreki provode se povremeno od 1985., temeljem bilateralnog sporazuma s Norveškom, no posljednje licence vraćene su 2018. nakon što su kompanije procijenile da se projekt ne isplati.
Ministar okoliša i energetike Jóhann Páll Jóhannsson početkom godine poručio je da vlada ne planira raspisivati nove krugove dodjele, naglasivši kako islandska budućnost leži u obnovljivim izvorima, a ne u fosilnim gorivima.
Prema nedavnom istraživanju agencije Gallup, gotovo 46 % Islanđana podržava bušenje nafte, što pokazuje podijeljeno javno mnijenje oko pitanja koje sada ponovno stavlja na stol domaća poslovna zajednica.