Vrijednost američke valute nastavila je padati i prošlog tjedna, gurajući dolarov indeks (košaricu šest najvažnijih svjetskih valuta) na 98,05 bodova – 0,7 % manje nego tjedan ranije. Time je ukupni gubitak od početka godine premašio 9 %, što je najlošiji rezultat od 2003.
• Euro je ojačao 0,5 % i dosegnuo 1,1770 dolara. • Yen je dobio 0,8 %, pa je dolar skliznuo na 156,55 jena.
Glavni okidači pada
-
Japanske prijetnje intervencijom – Tokio je signalizirao mogućnost izravnog uplitanja na deviznom tržištu kako bi zakočio slabljenje jena. Iako je Banka Japana nedavno podigla kamatne stope na najvišu razinu u 30 godina i najavila daljnja povećanja zbog inflacije, jen je pod pritiskom zbog iznimno ekspanzivnog proračuna koji je predložila vlada premijerke Sanae Takaichi.
-
Očekivani novi rezovi FED-a – Tržište računa da će američka središnja banka iduće godine dvaput rezati kamate, nakon što je ove godine već triput smanjila ključnu stopu za po 0,25 postotnih bodova. Kako su europska i druge velike središnje banke pri kraju ciklusa snižavanja, razlika u prinosima sužava se na štetu dolara.
-
Neizvjesna trgovinska politika SAD-a – Dugotrajna nesigurnost oko carinskih poteza predsjednika Donalda Trumpa dodatno destimulira potražnju za „zelenom“ valutom.
Izgledi
Ako se očekivanja o daljnjem popuštanju FED-a i japanskoj intervenciji obistine, pritisak na dolar mogao bi se nastaviti i početkom iduće godine. Analitičari podsjećaju da se toliko snažan godišnji pad američke valute zadnji put bilježio prije 12 godina, što dodatno naglašava volatilnost svjetskih deviznih tržišta u razdoblju općih monetarnih i fiskalnih preokreta.
