Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je potrošačka inflacija u kolovozu 2025. iznosila 4,1 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, zadržavši se na istoj razini kao u srpnju. U usporedbi s prethodnim mjesecom cijene su porasle za 0,1 %, što potvrđuje trend postupnog ubrzavanja u drugoj polovici godine.
Od siječnja do travnja inflacija je blago usporavala (od 4,0 % do 3,2 %), no od svibnja ponovno raste: 3,5 % u svibnju, 3,7 % u lipnju te 4,1 % u srpnju i kolovozu.
Najviše je na godišnjoj razini poskupjela kategorija stanovanja, vode, struje, plina i drugih goriva, za 8,1 %. Slijede: • restorani i hoteli +7,5 % • hrana i bezalkoholna pića +6,3 % • obrazovanje +5,9 % • alkoholna pića i duhan +5,6 % • razna dobra i usluge +5,4 % • zdravstvo +5,1 % • rekreacija i kultura +4,0 %
Prema posebnim agregatima, cijene usluga porasle su 6,4 %, hrane, pića i duhana 6,2 %, energije 2,5 %, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 0,5 %.
Građani podijeljeni: vlast, rat ili trgovci?
Objava novih podataka otvorila je burnu raspravu o uzrocima poskupljenja. Dio građana smatra da najveću odgovornost snosi sama javnost: „Nitko osim nas naroda koji znamo da nam lažu i trpimo to bez pogovora”, poručio je jedan čitatelj. Drugi pak proziva Vladu: „A tko može biti nego Plenković i, naravno, narod kojeg nije briga.”
U komentarima se spominju i inozemni maloprodajni lanci za koje pojedini građani tvrde da „nabijaju cijene i izvlače profit iz Hrvatske”, dok drugi glavnim uzrokom i dalje vide rat u Ukrajini te poremećaje na globalnim tržištima energenata i hrane. Čuju se i pritužbe na „korupciju, kriminal i uništenu industriju”.
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić upozorava na mogući crni scenarij ako dođe do novih vanjskih šokova: „Nismo se naučili pameti, ako nam zatvore granice...”, podsjeća, aludirajući na ranije pandemijske i ratne poremećaje u opskrbnom lancu.
I dok se javnost spori oko krivaca, službeni podaci pokazuju da su troškovi stanovanja i dalje glavni motor poskupljenja, a oporavak cijena energenata i hrane nastavlja pritiskati kućne budžete. Ekonomisti očekuju kako će jesensko otvaranje škola i moguće korekcije cijena energenata dodatno testirati otpornost kućanstava na nove udare inflacije.
