Velike korporacije i državne organizacije suočavaju se s paradoksom veličine: iako primjerice prosječna tvrtka s popisa Fortune 1000 zapošljava oko 30 000 ljudi, znanstvena istraživanja pokazuju da je za doista produktivan razgovor optimalno okupiti tek četiri do sedam sudionika. Što je grupa veća, svaki član rjeđe dolazi do riječi i dulje čeka na reakcije kolega, zbog čega raste frustracija i osjećaj da se ne čuje svačiji glas.
Dosadašnja praksa posezala je za anketama i upitnicima, no takvi alati pretvaraju ljude u puku statistiku – prikupljaju stajališta, ali ne omogućuju razmjenu argumenata ni zajedničko oblikovanje rješenja. Upravo tu prazninu pokušava popuniti nova komunikacijska tehnologija Hyperchat AI.
Tehnika, inspirirana načelima kolektivne inteligencije roja i potpomognuta rojem AI-agenata nazvanih „konverzacijski surogati”, dijeli veliki tim u niz malih, međusobno povezanih podskupina. Svaka podskupina ima veličinu prilagođenu plodnoj raspravi – bilo putem teksta, glasa ili videa – dok virtualni agenti simultano prenose ključne zaključke među sobama i na taj način oblikuju jednu koherentnu, zajedničku debatu.
Autor koncepta, koji više od desetljeća proučava ograničenja grupne komunikacije, tvrdi da Hyperchat AI omogućuje „istinske, realne razgovore u velikom mjerilu” gdje desetci, pa i stotine sudionika mogu zajednički brainstormati, rangirati prioritete, sučeljavati argumente i na kraju postići konsenzus koji odražava skupno znanje i iskustvo.
Ako se pokaže uspješnim u praksi, sustav bi mogao postati rješenje za dugogodišnji problem velikih timova: kako sve glasove uključiti, a pritom zadržati dinamiku malog sastanka.