Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) oštro je reagirala na prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi kojim bi se obvezno javno objavljivale sve nabave veće od 15.000 eura.
Prema HUP-u, riječ je o jednom od najstrožih pragova u Europskoj uniji. Na razini Unije granica za robu i usluge iznosi 221.000 eura, dok je za građevinske radove viša od pet milijuna eura. Usporedbe radi, Slovenija dopušta jednostavne nabave do 40.000 eura za robu i usluge te do 80.000 eura za radove, a Austrija ide do 143.000 eura.
„Umjesto većeg povjerenja i transparentnosti, ovim bi se izmjenama postigao suprotan učinak – rast birokracije, usporavanje sustava i dodatni troškovi, osobito za mala i srednja poduzeća”, poručuju iz HUP-a.
Podaci kojima raspolažu poslodavci pokazuju da su naručitelji prošle godine proveli više od 69.200 jednostavnih nabava, od kojih je 13.270 vrijedilo više od sada spornog praga od 15.000 eura. Javna nabava ukupno čini gotovo 13 % hrvatskog BDP-a, a jednostavne nabave predstavljaju 14 % svih sklopljenih ugovora.
HUP upozorava da bi uvođenje niskog praga značilo da će škole, bolnice i druge javne ustanove, umjesto brze kupnje osnovnih potrepština, morati prolaziti dugotrajne formalne postupke. Time bi se, tvrde, usporila isporuka roba i usluga, povećali troškovi te otvorio prostor za nelojalnu konkurenciju ponudama sumnjive kvalitete.
Poslodavci pritom podsjećaju da Hrvatska već sada ima jedan od najtransparentnijih sustava javne nabave u EU-u. Smatraju da se dodatna transparentnost može postići digitalnim alatima za e-naručivanje, otvorenim registrima ugovora te ciljanim revizijama manjih nabava, umjesto sveobuhvatnog administrativnog proširenja.
Kao dodatni problem, HUP navodi da predložene izmjene ni dalje ne rješavaju pitanje nelojalne konkurencije poduzeća iz trećih zemalja, što otvara novu frontu rizika za domaće tvrtke.
Zaključno, poslodavci drže da bi niska granica od 15.000 eura blokirala tržišno natjecanje i natjerala poduzetnike da troše vrijeme i novac na postupke čiji administrativni trošak nadmašuje potencijalnu korist od ugovora. Pozivaju zakonodavca da redefinira prijedlog i uskladi ga s praksom većine članica EU-a.