Uspavani san o robotu-sluzi napokon dobiva komercijalni oblik: nekoliko poduzeća već prima predbilježbe za dvonožne kućne pomagače. Norveško-američki 1X u rujnu je ponudio model NEO za američko tržište po cijeni od 20 000 dolara ili 499 dolara mjesečno, uz isporuke od 2026. godine. Slične ambicije imaju Figure, Physical Robotics te – u duljem roku – Teslin Optimus, čija se serijska proizvodnja planira isto za 2026.
Ključni poticaj dolazi od generativne umjetne inteligencije. Novi vision-language-action (VLA) modeli spajaju sliku, govor i pokret pa robot u realnom vremenu razumije što vidi i kako postupiti. Osnivač Figurea Brett Adcock nedavno je objavio da se razvojna krivulja toliko ubrzala da je lansiranje ubrzano za dvije godine.
Međutim, tehnički proboj ne znači automatski i društveno prihvaćanje. Profesor psihologije ljudsko-robotskih interakcija Federico Manzi upozorava na efekt „jezive doline” – što je stroj sličniji čovjeku, to nam može biti neugodniji. „Ako robot dobro obavlja posao, osjećaj nelagode u domu može se smanjiti”, kaže Manzi, neovisno o tome izgleda li više mehanički ili antropomorfno.
Vrijednost privatnosti
Kućni roboti nužno nose kamere, mikrofone i razne senzore pa mnogima izazivaju strah od stalnog nadzora. Model NEO, primjerice, u početku nije potpuno autonoman; operateri s VR naočalama povremeno preuzimaju upravljanje radi učenja i pomoći. Time se dnevna soba pretvara u poligon za treniranje komercijalnih algoritama.
Aktivistica Kathrin Gardhouse iz organizacije Future Society upozorava: „To je stalna prisutnost u vašem domu. Opremljeni su senzorima koji mogu zabilježiti sve, uključujući najintimnije trenutke.” Po njezinu mišljenju, proizvodi će morati imati „privatnost po dizajnu”, primjerice lokalnu obradu podataka, kako bi stekli povjerenje kupaca.
Europska pravna mreža
U Europskoj uniji humanoidi će se morati uklopiti u nekoliko propisa. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) već regulira prikupljanje osobnih podataka, a nedavni prijedlog da se AI-u dopusti korištenje podataka iz „legitimnog interesa” mogao bi pojačati skepsu građana.
Kibernetičku sigurnost pokriva nadolazeći Akt o kibernetičkoj otpornosti, koji zahtijeva da svaki povezani uređaj prođe sigurnosnu provjeru prije ulaska na tržište – što uključuje i kućne robote. Uz to, novi Akt o umjetnoj inteligenciji uvodi najstrože kontrole za sustave opće namjene koji nose „sistemske rizike”. Ako se AI koji pokreće domaće androide svrsta u tu kategoriju, proizvođači će morati dokazati visoku razinu sigurnosti i transparentnosti.
No dok regulatorni mehanizmi tek dobivaju konačan oblik, industrija juri naprijed. Serijske linije za dvonožne sluge već se planiraju, a prvi modeli mogli bi zakoračiti u europske dnevne sobe prije negoli pravila budu potpuno primijenjena.
Hoće li budući vlasnici uštedjeti vrijeme ili izgubiti privatnost – odgovorit će tržište, ali i zakonodavci koji pokušavaju zadržati korak s robotima što sve brže uče hodati, čistiti i – promatrati.