Cijene smještaja i usluga ponovno su porasle s početkom glavne turističke sezone, što je izazvalo negodovanje dijela stranih gostiju i pitanja o održivosti hrvatskog turizma. No u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) tvrde da brojke zasad ne pokazuju znakove krize.
Prema podacima HTZ-a, od početka godine do sredine lipnja u Hrvatskoj je zabilježeno 3 % više dolazaka i 2 % više noćenja nego u istom razdoblju 2023. Posebno ohrabruju, kažu, dvoznamenkasti skokovi prometa u samome lipnju.
Najviše noćenja ostvareno je u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji i na Kvarneru, dok se među gradovima ističu Dubrovnik, Zagreb, Rovinj, Split i Poreč. Glavne ljetne mjesece – srpanj i kolovoz – Hrvatska dočekuje s pozitivnim trendom i više od milijun turista dnevno.
Najbrojniji gosti i dalje su Nijemci, slijede domaći turisti, Austrijanci, Slovenci, Britanci i Poljaci, a HTZ posebno ističe stalan rast dolazaka s američkog tržišta. Značajan udio čine i Česi, Mađari, Slovaci te Talijani.
U HTZ-u upozoravaju da će daljnji uspjeh ovisiti o „promišljenom kreiranju cjenovne politike” hotela, kampova i privatnih iznajmljivača. Pritom ističu da su u uvjetima globalne inflacije cijene postale važnije čak i od faktora sigurnosti destinacije: turisti traže "vrijednost za novac", što ne znači nužno najnižu cijenu nego usklađenost cijene i kvalitete.
„Na temelju dosad ostvarenih rezultata vidljivo je da je Hrvatska još uvijek konkurentna turistička zemlja, no cjelokupni sektor mora ostati na oprezu, pratiti konkurenciju i tržišne trendove te sukladno tome prilagođavati ponudu”, poručuju iz HTZ-a.
Ekonomisti, međutim, podsjećaju da bi nestabilnost cijena mogla biti posljedica nepostojanja jasne turističke politike. Dok domaći akteri raspravljaju o pravom pristupu, gosti – ponajprije oni iz Velike Britanije – sve glasnije komentiraju skupoću hrvatskog ljeta. Hoće li se potražnja zadržati ili okrenuti jeftinijim destinacijama, ovisit će upravo o tome koliko brzo sektor pronađe ravnotežu između cijene i kvalitete koju nudi.