Gostujući u televizijskoj emisiji posvećenoj financijama, vlasnik tvrtke specijalizirane za trgovinu plemenitim metalima Loris Dessardo analizirao je navike štednje u Hrvatskoj i svijetu te pojačao raspravu o ulozi zlata u portfeljima središnjih banaka i stanovništva.
Dessardo je naglasio da se, unatoč popularnosti eura, dolara i juana, najveći dio privatne imovine i dalje ulaže u nekretnine. U Hrvatskoj taj udio premašuje 80 %, dok u Sjedinjenim Državama iznosi oko 30 %. Slijede obveznice i dionice, a zlato je tek na četvrtom mjestu u SAD-u i Europskoj uniji. „Kod nas je zlato ipak treće zbog tradicionalno velikih količina nakita i slabije razvijenog tržišta kapitala”, objasnio je.
Govoreći o mogućnosti uspostave domaće burze za trgovanje zlatom, Dessardo podsjeća da takva centralizirana tržišta u Europi postoje samo u Londonu i Zürichu. Ostale članice Unije uglavnom se oslanjaju na fondove kojima se trguje na burzi (ETF-ove), a hrvatsko tržište „još je premalo za takav iskorak”.
Stručnjak je iznio i najnoviju raspodjelu globalnih zaliha zlata:
- središnje banke: nešto iznad 20 % (prije nekoliko godina bile su na 17 %),
- industrija: oko 15 %,
- investicijski polugice i zlatnici: iznad 20 %,
- nakit: više od 40 %.
„HNB je 1990-ih prodao gotovo sve zlato, što je tada imalo smisla, ali je 2022., uoči ulaska u europodručje, morao kupiti 1,8 tona”, podsjetio je. Unatoč toj kupnji, smatra da hrvatski građani danas „sigurno imaju više zlata od HNB-a”, što je, prema njegovim riječima, slučaj i u većini susjednih zemalja.
Dessardo se osvrnuo i na geopolitički aspekt zlata. Kina, koja nastoji smanjiti ovisnost o američkom dolaru, tek je nedavno podigla udio zlata iznad 5 % deviznih rezervi. „Ovakvim tempom do željene razine stići će za petnaestak godina”, procjenjuje. Rusija je, pak, intenzivno gomilala zlato neposredno prije početka rata u Ukrajini, što on smatra „signalom upozorenja za tržište kapitala”.