Rat u Ukrajini i bojazan da bi Sjedinjene Države dugoročno mogle preusmjeriti pozornost na Indo-Pacifik potaknuli su europske zemlje na ubrzanu modernizaciju oružanih snaga.
Njemačka vlada kancelara Friedricha Merza najavila je program vrijedan 355 milijardi eura do 2041. godine, čime želi pretvoriti Bundeswehr u „najjaču konvencionalnu vojsku Europe”. U godišnjim ratama od 25 do 50 milijardi eura nabavljat će se borbena vozila, streljivo, ratni brodovi, avioni, projektili i satelitska komunikacija.
Francuska je usvojila rekordni obrambeni proračun od oko 50 milijardi eura – sedam posto više nego lani – u sklopu šireg plana od 413 milijardi eura do 2030. godine, a Švedska, Poljska i Danska kreću u najveća ulaganja još od Drugog svjetskog rata.
Hrvatska pod pritiskom trendova
I dok regionalni susjedi gomilaju opremu, u Hrvatskoj se otvara pitanje treba li dodatno ulagati u Hrvatsku vojsku. Rasprava je pokazala jasnu podjelu: dio građana zaziva ambiciozno naoružavanje, drugi upozoravaju na unutarnje probleme i odljev radne snage.
Najčešće spominjane ideje uključuju:
• nabavu protuzračnih sustava srednjeg dometa (SAMPT NG) • izgradnju tvornice puščanog i topničkog streljiva u Hrvatskoj • daljnji razvoj domaćih dronova i raketa dometa 300+ km za sustav HIMARS • kupnju dviju korveta s po jednim helikopterom Sea Hawk za nadzor Jadrana • proširenje borbene eskadrile s još najmanje četiri dvosjeda Rafale F4.3 • nabavu švedskog AWACS zrakoplova za nadzor kopna i akvatorija
„Hrvatska je pomorska država, tranzit robe i energenata preko Jadrana raste i zato nam trebaju korvete, AWACS i još par Rafalea”, stoji u jednom od komentara. Drugi, pak, upozoravaju: „Nije nama problem vanjski neprijatelj već unutarnji” i ističu da „plaće za taj posao su smiješne kao i sve ono što treba vojsci”.
Iznad svega, čini se da prevladava stav da se „vojsku uvijek treba modernizirati”, iako dio javnosti inzistira da se na prvo mjesto stave demografski izazovi i kvalitetniji životni standard vojnika.
Hoće li Hrvatska slijediti njemački i francuski primjer ili će naglasak staviti na unutarnje reforme, ostaje otvoreno: saborska rasprava o novoj obrambenoj strategiji očekuje se na jesen, a tamo bi se moglo vidjeti koliko su građanski zahtjevi i operativne potrebe vojske uistinu kompatibilni.
