Vlada planira do posljednjeg tromjesečja 2026. u saborsku proceduru poslati nacrt novog Zakona o registru birača, čime bi se ukinula dugogodišnja podjela na registar birača i popis birača te olakšalo ostvarivanje biračkog prava.
Trenutačno su u registar upisani svi hrvatski državljani stariji od 18 godina, dok se popis birača sastavlja za svake izbore oko deset dana prije glasanja. Popis sadrži podatke o građanima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeću osobnu iskaznicu, onima koji su se privremeno upisali izvan matičnog mjesta, prethodno ili aktivno registriranim biračima bez prebivališta u domovini te onima koji glasuju uz posebnu potvrdu. Upravo to paralelno postojanje dvaju evidencija, ističe Ministarstvo pravosuđa, unosi zbrku u pojmovima i procedurama.
Jedna od najspornijih praksi je izdavanje tzv. „plave potvrde” biračima koji se na dan izbora ne nalaze na popisu jer nemaju važeću osobnu iskaznicu. Ta je mjera uvedena 2012. s namjerom da motivira građane na zamjenu isteklih isprava, no, kako poručuju iz Ministarstva, nije dala željene rezultate – naprotiv, dodatni odlazak po potvrdu mnoge odvraća od izlaska na birališta. Novi zakon stoga predviđa ukidanje te prepreke.
Predviđene su i izmjene za građane s nepoznatom inozemnom adresom. Trenutačno se više od 130 000 birača vodi u registru s oznakom države „nepoznato” jer su im odjavljena prebivališta u Hrvatskoj, a nova adresa nije zabilježena. Prijedlog zakona trebao bi preciznije urediti njihovo evidentiranje kako bi se smanjile nelogičnosti u broju upisanih birača.
Ministarstvo pravosuđa naglašava da je cilj reforme jednostavniji i transparentniji sustav, koji će olakšati glasanje svim državljanima, bez suvišnih administrativnih koraka.