Prema svježim podacima Eurostata, u Europskoj uniji je 2023. poslovalo više od 33 milijuna aktivnih tvrtki. Tijekom godine osnovano ih je oko 3,5 milijuna, dok je 2,8 milijuna zatvorilo vrata, što daje prosječnu stopu „rođenja” od 10,5 posto i „smrtnosti” od 8,5 posto.
Hrvatska iza Malte, ispred svih velikih tržišta
Hrvatska se izdvojila s 12,5 posto novootvorenih i 5,3 posto ugašenih tvrtki, što predstavlja neto plus od 7,2 postotna boda – drugi najbolji rezultat u Uniji, odmah nakon Malte (+10,5). Time je domaće poduzetničko okruženje potvrđeno kao jedno od najdinamičnijih unatoč visokim troškovima i geopolitičkoj neizvjesnosti.
Tko još raste, a tko posustaje
• U „pozitivnom klubu” s izraženim viškom osnivanja nalaze se i Mađarska (+6,8), Latvija (+6,7) te Grčka (+5,1).
• Francuska bilježi +3,1, Nizozemska +4,4, a Njemačka je jedina velika ekonomija s blagim negativnim saldom (–0,4).
• Najdublji minus zabilježila je Estonija (–13,2), iza koje slijede Bugarska (–5,8) i Irska (–4,8).
Litva, Malta i Portugal imali su najveći udio novih tvrtki (19,6 %, 17,1 % i 16,8 %), dok su najniže stope „rođenja” viđene u Austriji (6,2 %), Danskoj (7,3 %) i Italiji (7,8 %). Estonija prednjači po gašenju poduzeća s čak 27,5 posto.
Što kažu stručnjaci
Analitičari upozoravaju da zemlje s negativnim saldom često kombiniraju pad tradicionalnih industrija, tromu administraciju i skučen pristup financiranju, dok uspješnije ekonomije karakteriziraju rast uslužnog i tehnološkog sektora, brza registracija te veća tolerancija na rizik.
Signal ulagačima
Ukupan europski neto plus od 1,9 postotnih bodova sugerira nastavak vitalnosti poduzetničkog tkiva, no rezultati upućuju na velike razlike među državama. Hrvatska, zajedno s Maltom, Mađarskom i Latvijom, izdvaja se kao plodno tlo za nova ulaganja, širenje dobavljačke mreže i brže skaliranje poslovanja.