Financijsko znanje građana Hrvatske ostaje tek prosječno, pokazuje najnovije istraživanje Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga provedeno 2023. godine na uzorku od 1000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina.
Prosječna ocjena financijske pismenosti iznosi 12 od mogućih 20 bodova, odnosno 60 %. Time je ostvaren blag napredak u odnosu na prethodno mjerenje (59 %), no rezultati i dalje otkrivaju širok prostor za poboljšanja – osobito u segmentu financijskog ponašanja, koji se pokazao najslabijom karikom.
• Najbolji rezultati: ispitanici srednje dobi (30 – 59 godina), osobe s višim obrazovanjem i kućanstva s većim prihodima. • Najlošiji rezultati: mladi od 18 do 29 godina, stariji od 60 godina, te oni s nižom razinom obrazovanja i manjim primanjima. • Razlika među spolovima gotovo je neznatna. • Digitalna financijska pismenost po prvi je put mjerena i pokazuje da stanovništvu nedostaje znanja i vještina u sve raširenijem internetskom okruženju.
„Što je veće razumijevanje financijskih pojmova, to je lakše donositi bolje odluke o zaduživanju i ulaganju”, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na 3. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti, podsjetivši da dobro informirani građani smanjuju rizik financijskih nestabilnosti u društvu.
O važnosti obrazovanja mladih govorilo se i na međužupanijskom stručnom vijeću nastavnika ekonomije i trgovine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, održanom u Trgovačkoj i komercijalnoj školi „Davor Milas” u Osijeku. Viša predavačica i ovlaštena aktuarka Maja Petrač istaknula je da OECD financijsku pismenost definira kao „kombinaciju informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka”.
Prema njezinim riječima, hrvatski rezultati u međunarodnom PISA testiranju još uvijek nemaju posebno objavljene podatke o financijskoj pismenosti učenika za 2022., no domaće istraživanje jasno pokazuje da nastavni programi moraju ranije uključiti teme poput kamatnih stopa, inflacije, kredita, štednje i osiguranja.
Petrač upozorava da svako kućanstvo treba početi s osnovnim proračunom prihoda i rashoda. „Višak u kućnom budžetu otvara prostor za štednju i ulaganja, što dugoročno donosi financijsku sigurnost”, naglasila je, podsjetivši na širok spektar proizvoda – od štednih računa i stambene štednje do ulaganja u fondove, dionice, nekretnine ili kriptovalute. Pri odabiru uvijek treba uzeti u obzir sklonost riziku, očekivanu stopu prinosa, vremenski horizont i životnu dob.
Osim štednje, građani se mogu zaštititi i policama osiguranja koje premiju pretvaraju u „sigurnosnu mrežu” za slučaj nepredviđenih događaja. „Mješovito životno osiguranje, primjerice, spaja štednju s elementom rizika i pruža financijsku zaštitu obitelji”, pojasnila je Petrač.
Istraživanje sugerira da bi budući programi financijskog opismenjavanja trebali biti usmjereni upravo na najranjivije skupine – mlade, starije, kućanstva s nižim primanjima i slabije obrazovane – a sve češće i na digitalni aspekt upravljanja novcem.
Stručnjaci se slažu da bez čvrstih temelja financijskog znanja građani riskiraju dugove, propuštaju prilike za ulaganje i teže izgrađuju financijsku stabilnost. 60-postotni prosjek stoga je, upozoravaju, tek podsjetnik da je pred Hrvatskom još mnogo posla na putu do zrelije financijske kulture.