Najnovije Gallupovo istraživanje „State of the World’s Emotional Health 2025“, provedeno na 145 000 ispitanika u 144 zemlje, otkriva dvostruku sliku globalnog emocionalnog stanja: dok briga, stres i tuga dosežu rekordne razine, Hrvatska se svrstava u skupinu država s iznadprosječnim životnim zadovoljstvom i nižim razinama stresa.
Prema izvješću, 40 % odraslih diljem svijeta dan prije anketiranja osjećalo je zabrinutost, a 37 % stres – stotine milijuna ljudi više nego prije deset godina. Porasli su i osjećaji tuge (26 %), ljutnje (22 %) te tjelesne boli (32 %), što se dovodi u vezu s ratovima, klimatskim krizama i gospodarskim neizvjesnostima.
Ipak, istraživanje bilježi i otpornost: 88 % sudionika navelo je da su se osjećali poštovano, a 73 % da su doživjeli smijeh, užitak ili zadovoljstvo. Gallupovo izvješće prvi put uspoređuje emocionalno zdravlje s Globalnim indeksom mira i Indeksom pozitivnog mira, potvrđujući neraskidivu vezu između mira, zdravlja i emocionalne dobrobiti. Stanovnici mirnijih zemalja, među kojima je i Hrvatska, češće prijavljuju zadovoljstvo, osjećaj sigurnosti i optimizam.
„Emocionalno zdravlje nije samo osobna stvar – ono je temelj društvene otpornosti i mira“, poručila je izvršna direktorica Gallupa Ilana Ron Levey, ističući da praćenje emocija treba postati sastavni dio javnozdravstvenih politika jer „emocionalna patnja na razini društva često prethodi političkoj i ekonomskoj nestabilnosti“.
Izvješće pokazuje i rodne razlike: žene su globalno sklonije tuzi i zabrinutosti, dok muškarci češće prijavljuju ljutnju. Najteži emocionalni pritisak bilježi se kod osoba u dobi od 30 do 49 godina, a mladi su posebno izloženi stresu i nesigurnosti.
Rezultati su predstavljeni na Svjetskom zdravstvenom summitu u Berlinu, gdje je sudjelovala i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svojstvu supredsjedateljice Globalnog odbora za praćenje pripravnosti na pandemije (GPMB). Naglasila je važnost „ulaganja u snažne i financijski stabilne sustave primarne zdravstvene zaštite“ kao temelja otpornosti na buduće krize te zaključila kako „stvarna pripravnost na pandemije mora počivati na povjerenju i funkcionalnim zdravstvenim sustavima koji dosežu svaku zajednicu“.
Iako se Hrvatska trenutačno ubraja među emocionalno stabilnije zemlje, globalni trendovi jasno pokazuju da raste potreba za politikama koje će jednako štititi mentalno i fizičko zdravlje stanovništva.