Ministrica zdravstva Irena Hrstić obilježila je prvu godinu na čelu resora popisom poteza koji, tvrdi, mijenjaju sustav – od legislativnih intervencija do velikih infrastrukturnih projekata. No svjesna je da će je javnost procjenjivati ponajprije po jednom pokazatelju: listama čekanja.
„U javnosti postoji samo jedan veliki indikator – liste čekanja. Ako tu ne vidite pomak, sve drugo kao da ne postoji”, priznaje ministrica i najavljuje da bi se prvi opipljivi rezultati mogli vidjeti tek nakon "dužeg vremena ozbiljnog, neprekidnog rada i discipline".
Kliničke smjernice kao temelj
Rješenje vidi u uvođenju kliničkih smjernica prilagođenih hrvatskom sustavu i digitalno uvezanih s ordinacijama. Smjernica za ultrazvuk srca već je implementirana, a slijede dojka, MRI kralježnice i mozga. Puni učinak očekuje se tek nakon informatičke dorade bolničkih sustava.
Ministrica podsjeća da je tijekom pripreme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u nekim bolnicama čekanje spušteno ispod 270 dana, ali su se liste brzo ponovno napunile, dijelom zato što se pacijenti ne pojavljuju na zakazane preglede. Kaže da joj kazne nisu prvi izbor, ali upozorava da „neotkazivanje termina ima utjecaj na listu čekanja”.
Stroža pravila za paralelni rad
Otprilike 20 % liječnika radi i u privatnom sektoru. Nova pravila predviđaju da liječnik ne smije obavljati pretragu privatno ako se u njegovoj matičnoj ustanovi na istu čeka dulje od 150 dana. Primjena počinje najkasnije 1. siječnja; još se odlučuje hoće li kriteriji biti propisani pravilnikom ili uputom ravnateljima.
Ministarstvo planira i obvezno povezivanje privatnih ustanova s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom (CEZIH) kako bi se jasno vidjelo kada i gdje liječnik izdaje nalaz. Obveza kreće početkom godine, uz rok od tri do šest mjeseci za prilagodbu.
Primarna zaštita i obiteljski liječnici
Hrstić ističe da će se liječnike obiteljske medicine rasteretiti administracije te ojačati timove magistrama sestrinstva i sestrinskim savjetovalištima. U planu je i proširenje dijagnostike na primarnoj razini – ultrazvuk, EKG holteri, point-of-care laboratoriji i telemedicina – kako bi se smanjio pritisak na bolnice.
O uvozu liječnika, ministrica kaže da je to „krajnja mjera” te da Hrvatska još nije došla do te točke. Trenutačno u sustavu rade pojedini liječnici iz BiH i Sjeverne Makedonije, što ne smatra „pravim uvozom stranaca”.
Financije pod strožom kontrolom
Dospjele obveze bolnica iznose 534 milijuna eura do kraja listopada. Cilj je redovito plaćati barem 50 % dospjelog, a nedavno je 150 milijuna eura raspodijeljeno bolnicama i primarnoj zaštiti. Uvedeni financijski kartoni omogućuju praćenje zaliha i obveza, što, prema ministrici, već daje rezultate.
Samokritično ocjenjujući svoje prvo godište „plus trojkom”, Hrstić zaključuje da „brza rješenja ne donose promjene”, ali vjeruje da će kombinacija digitalizacije, jasnih kriterija i odgovornijeg ponašanja pacijenata postupno skratiti liste čekanja i poboljšati ishod liječenja.