Kada se bračnom paru Mariji (55) i Robertu (60) pokvario 18-godišnji automobil, shvatili su da će popravak biti preskup pa su krenuli po novi kredit. U bankama su ih, kažu, dočekala pitanja o godinama i primanjima – a odgovor je često bio da su za dugoročno zaduženje „prestari” i platežno preslabi.
Od 1. srpnja razlog je i službeno jasniji: Hrvatska narodna banka (HNB) uvela je stroža pravila kreditiranja kako bi zaštitila potrošače i spriječila prekomjerno zaduživanje kućanstava.
Glavne novosti
• DSTI (udio mjesečne rate u netoprihodu) ograničen je na 45 % za stambene, odnosno 40 % za gotovinske i nenamjenske kredite.
• LTV (odnos iznosa kredita i vrijednosti nekretnine) ne smije prelaziti 90 %.
• Stambeni krediti mogu trajati do 30, a gotovinski do 10 godina.
• Banke kvartalno smiju odobriti do 20 % stambenih i 10 % ostalih kredita izvan ovih limita, ali uz pojačanu internu procjenu.
Kako izgleda izračun HNB pojašnjava da se u DSTI ubrajaju sve postojeće obveze: raniji krediti, prekoračenja po računu, obročno plaćanje karticama. Ako se novim zaduženjem zatvara stari dug, taj iznos ne ulazi u računicu.
Primjer: bračni par s ukupnih 2 500 eura neto mjesečno, kamatom od 4 % i rokom od 25 godina može dobiti najviši anuitet od 1 125 eura (45 % prihoda). Budući da LTV ne smije prijeći 90 %, za stan vrijedan 240 000 eura maksimalni kredit iznosi 216 000 eura – čak i kada bi produljenje roka otplate omogućilo veći iznos prema DSTI-ju.
Zašto je HNB reagirao
• Gotovinski nenamjenski krediti rasli su s 3,6 % krajem 2022. na 15,9 % krajem 2024., a naplata se pogoršava.
• Stambeni krediti u posljednje četiri godine rastu oko 10 % godišnje, uz produljenje prosječne ročnosti sa 22 na 24 godine i rast opterećenja prihoda s 38 na 41 %.
• Samo u prvom tromjesečju 2025. isplaćeno je oko 5 300 novih stambenih kredita – 29 % više nego godinu prije – a prosječni iznos skočio je na 123 000 eura.
HNB očekuje da će nove mjere „blago usporiti zaduživanje kućanstava, osobito kod gotovinskih kredita”, ublažiti rizike za potrošače i poduprijeti stabilnost cijena smanjenjem kreditno financirane potrošnje. Za stambene kredite ne predviđaju veći udar – osim što će, poput Marije i Roberta, građani ubuduće morati pokazati deblji novčanik i pažljivije računati na vlastite godine.