Četrdeset godina nakon što su Njemačka, Francuska i zemlje Beneluxa u luksemburškom mjestašcu Schengenu potpisale sporazum koji je promijenio europsko kretanje, zajedničke granice ponovno čekaju velika preobrazba.
• Sporazum potpisan 14. lipnja 1985. otvorio je put postupnom ukidanju graničnih kontrola. • Danas schengensko područje broji 29 država – posljednje su mu se pridružile Rumunjska i Bugarska – i koristi ga oko 450 milijuna ljudi te 32 milijuna poduzeća.
Iako se slobodan protok unutar Schengena i dalje smatra jednim od najvećih europskih postignuća, „onaj dobri, stari Schengen” u kojem se jednokratno prelazi granica i vozi do najdaljeg odredišta bez ikakvih provjera već odavno je stvar prošlosti.
Sad slijedi još jedna promjena: od listopada vanjske granice više neće izgledati kao prije, a putnici se trebaju pripremiti na – kako se najavljuje – znatno veće gužve. Uvest će se jedna od dvije nove mjere, ali detalji o samoj novosti zasad nisu objavljeni.
U praksi to znači da će granični prijelazi na ulazu u Schengen funkcionalno usporiti, čime bi se mogla poništiti barem dio vremenske uštede koju je prostor bez unutarnjih kontrola dosad nudio. Promjene bi mogle pogoditi i 32 milijuna poduzeća koja svakodnevno računaju na brzu prekograničnu logistiku.
Dok službene institucije najavljuju tehnička rješenja za ublažavanje zastoja, putnici i gospodarstvenici iz svih 29 država morat će se prilagoditi tranzicijskom razdoblju koje počinje u listopadu.
Ni nakon devet proširenja i četiri desetljeća razvoja, Schengen očito nije dovršena priča – njegova budućnost i dalje se piše na granicama.