Gotovo pola stoljeća nakon što su zbog masovnog odstrela, trovanja i uništavanja staništa ostali na rubu istrebljenja, grizli medvjedi u području Greater Yellowstonea ispisuju jednu od rijetkih istinski uspješnih priča Zakona o ugroženim vrstama (Endangered Species Act – ESA). Populacija koja je početkom 70-ih pala na manje od 250 jedinki danas premašuje 1 000 medvjeda, a biološki kriteriji koje je postavila savezna vlada dosegnuti su još prije dva desetljeća.
No uspjeh je otvorio novo, žestoko političko i znanstveno pitanje: jesu li medvjedi dovoljno oporavljeni da izgube federalnu zaštitu i prijeđu u ruke saveznih država – ili bi ih takav potez mogao gurnuti natrag prema ponoru?
- Argumenti za skidanje s liste • Brojnost: službene procjene govore o 1 000-plus grizlija samo u i oko Yellowstonea, daleko iznad praga od 500 predviđenog planom oporavka. • Širenje staništa: medvjedi napuštaju granice parka i ponovno zauzimaju povijesna područja Montane, Idaha i Wyominga. • Usuglašeni plan: države Wyoming, Idaho i Montana obvezale su se zadržati populaciju između 800 i 950 jedinki nakon mogućeg brisanja iz ESA-e.
„Is the population recovered with all the regulatory mechanisms in place and data to support that it will remain recovered? … If the answer is yes, then the answer to delisting is yes”, kaže Dan Thompson, voditelj odjela za velike zvijeri u Wyomingu.
- Strahovi od prebrzog poteza • Sukobi s ljudima rastu: samo u 2024. u Wyomingu je ubijeno više od 60 grizlija – većinom nakon napada na stoku, provale u kabine ili smeće. • Potencijalni lov: Wyoming je već pripremio pravilnik za trofejni lov čim federalna zaštita padne. • Sekundarne prijetnje: zamke za vukove, cestovni promet i brzi razvoj privatnih zemljišta mogli bi ponovno pritisnuti populaciju.
„Politicians are making decisions on the fate of animals like grizzly bears and taking decisions out of the hands of biologists”, upozorava Chris Servheen, čovjek koji je 35 godina vodio program oporavka grizlija pri Fish and Wildlife Serviceu. Prema njemu, kombinacija rezova u proračunu, političkih pritisaka i „predator-hostile politicians muscling into wildlife decisions” stvara "perfect storm for grizzlies".
- Šira bitka za budućnost ESA-e Od usvajanja 1973. godine ESA je s popisa skinula više od 50 vrsta, uključujući ćelavog orla, ali i dalje štiti njih preko 2 300. Republikanski političari posljednjih godina sve otvorenije napadaju zakon; konzervativni plan Project 2025 eksplicitno traži brisanje grizlija. Stručnjaci upozoravaju da bi uporna federalna zaštita vrste koja je ispunila biološke ciljeve mogla poslužiti kao argument protiv samog zakona.
„The [ESA] is literally one of the strictest wildlife protection laws in the world … but in order for people to buy into it, they have to have respect for it”, kaže profesorica Kelly Heber Dunning sa Sveučilišta u Wyomingu.
- Što dalje? Služba za ribu i divljač (FWS) krajem siječnja odlučila je zadržati grizlije na popisu, ističući da je vrsta jedinstvena na razini cijelog kontinenta te da sjeverne populacije (osim oko Glacier National Parka) još nisu stabilne. Wyoming i savezne države najavile su novu tužbu, a konačnu odluku vjerojatno će ponovno donositi savezni sud.
U međuvremenu, grizli nastavlja lutati preko parkovnih granica – nos u zraku, kandže na oprezu – dok ljudi raspravljaju koliko mu zapravo još treba zaštite.