Premijer Robert Golob otvorio je političku buru u Ljubljani: nakon što je parlament podržao savjetodavni referendum o povećanju obrambenih izdvajanja na 3 % BDP-a do 2030., šef vlade uzvratio je prijedlogom još ambicioznijeg glasovanja – o samom ostanku Slovenije u NATO-u.
„Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u savezu i plaćamo članarinu, ili izlazimo iz saveza. Sve ostalo je populistička obmana građana”, poručio je Golob, podsjetivši da je zemlja članica NATO-a od 2004.
Sukob je izbio nakon što je Golob u Den Haagu prošloga mjeseca pristao na novi saveznički cilj od 5 % BDP-a za obranu do 2035. godine. Time je, tvrde kritičari, prekoračio mandat vlade koja je dotad podržavala samo granicu od 3 %. Kad je krajnje lijeva Levica u parlamentu progurala referendum o toj „manjoj” brojci, Golobova Stranka slobode glasala je protiv, ali su se Socijaldemokrati (SD) svrstali uz oporbu – prvi put u ovom sazivu protiv premijera.
MEP Matjaž Nemec (SD) ocijenio je da je prijedlog o NATO-referendumu „emocionalan, brzoplet i nestrateški”, podsjetivši da premijer „nije imao mandat” prihvatiti 5-postotni cilj. Sličan ton ima i profesorica obrane Jelena Juvan, koja upozorava da se „budućnošću nacije kocka radi rješavanja unutarnjih sporova”.
Istraživanja pokazuju da NATO trenutno podupire tek polovica Slovenaca, a izdvajanja za obranu iznose 1,29 % BDP-a – među najnižima u savezu i daleko od prethodnog praga od 2 %. Ipak, niti Golobova Stranka slobode niti glavna oporbena Slovenska demokratska stranka Janeza Janše ne zagovaraju napuštanje saveza; to otvoreno traži samo Levica.
Politički analitičar Miro Haček vidi premijerovu najavu kao „opasan blef” motiviran nadolazećim parlamentarnim izborima 2026., uoči kojih ankete daju Janši 29 %, a Golobu 20 %. Haček upozorava i na rizik pojačanog ruskog utjecaja: „Slovenija je jedna od članica EU-a s najblažim stavom prema Rusiji; ovakav referendum mogao bi postati idealno igralište za miješanje sa strane.”
Referendum o NATO-u bio bi neobvezujući, ali bi – ako birači ipak glasaju protiv članstva – otvorio „britanski scenarij” s nepredvidivim posljedicama, zaključuje Haček.