Nedostatak vitamina D sve je rašireniji problem i povezuje se s ozbiljnim posljedicama poput osteoporoze i depresije. Stručnjaci upozoravaju da do manjka dolazi zbog više povezanih čimbenika.
• Teškoće s apsorpcijom: Celijakija, upalna bolest crijeva, cistična fibroza i egzokrina insuficijencija gušterače remete razgradnju masti u tankom crijevu, a time i vitamina D koji je topiv u mastima.
• Siromašna prehrana: Osobe koje rijetko posežu za namirnicama bogatim vitaminom D – poput masne ribe, žumanjaka ili obogaćenih mliječnih proizvoda – lakše razviju manjak, osobito stariji koji često jedu jednolično.
• Premalo Sunčeve svjetlosti: Koža sintetizira vitamin D kada je izložena UVB zrakama. Tamniji ten, poodmakla dob i život u hladnim podnebljima smanjuju tu prirodnu proizvodnju. Ljudi s tamnijom kožom trebaju i do 15 puta više sunca da bi stvorili jednaku količinu vitamina D kao osobe svjetlije puti, dok stariji rjeđe borave na otvorenom.
• Kronične bolesti: Oboljenja jetre, zatajenje bubrega i hiperparatireoidizam mijenjaju metabolizam vitamina D i povećavaju rizik od deficita.
• Određeni lijekovi: Antiepileptici, protuupalni preparati i dio terapije za povišeni tlak ometaju rad jetrenih enzima odgovornih za aktivaciju vitamina D.
Liječnici preporučuju redovite kontrole razine vitamina D, uravnoteženu prehranu te, kad god je moguće, umjerenu izloženost suncu – osobito tijekom zimskih mjeseci i u starijoj dobi.