Plan Europske unije da idućeg četvrtka usvoji sljedeći veliki klimatski cilj – smanjenje emisija za 2040. godinu – službeno je pao u vodu. Danska, koja trenutačno predsjeda sastancima ministara okoliša, povukla je točku glasanja nakon što su Francuska i Njemačka stale uz Italiju i Poljsku te zatražile da se o prijedlogu prvo izjasne šefovi država i vlada.
• Cilj od 2040. trebao je biti usvojen 18. rujna u Bruxellesu zajedno s obvezom smanjenja emisija do 2035., nužnom prema Pariškom sporazumu. • Ukupno 11 od 27 država – Češka, Malta, Austrija, Slovačka, Rumunjska, Mađarska, Latvija te gore spomenuta četvorka – zatražilo je odgodu, čime je stvorena blokirajuća manjina. • Umjesto glasanja, ministri će u četvrtak održati samo raspravu i pripremiti teren za „stratešku diskusiju” čelnika EU-a na summitu 23. listopada, potvrdio je ured predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste.
Danski ministar klime Lars Aagaard priznao je da se radi o „politički iznimno složenom zadatku” te dodao kako dio članica „želi da o tome prvo progovore premijeri i predsjednici prije nego zaključe pregovore o cilju za 2040.”.
Neizvjesna sudbina cilja za 2035.
Odgoda stavlja pod upitnik i posebni plan smanjenja emisija do 2035. – obvezu koju od svih potpisnica Pariškog sporazuma traži Ujedinjeni narodi. Rok za dostavu plana istječe krajem rujna, a brazilsko predsjedništvo ovogodišnjeg klimatskog summita (COP30) pozvalo je sve zemlje da svoje brojke iznesu 24. rujna na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku.
Dansko predsjedništvo, doznaje se iz diplomatskih izvora, članicama je predstavilo tri mogućnosti:
- otkazati i glasanje o cilju za 2035., što bi značilo da EU u New York stiže „praznih ruku”;
- ipak usvojiti samo cilj za 2035., ali bi on vjerojatno bio ublažen na oko 66 % umjesto planiranih 72,5 % smanjenja u odnosu na 1990.;
- donijeti privremenu „izjavu namjere” s rasponom vrijednosti, koja bi se doradila nakon dogovora o cilju za 2040.
Europska komisija predlaže da se emisije do 2040. režu za 90 % u odnosu na 1990., no više vlada traži dodatna odstupanja ili čak slabljenje tog zahvatnog cilja. Budući da eventualna odluka čelnika EU-a mora biti jednoglasna, ostaje rizik da je i jedan jedini veto dovoljan da cijeli paket padne.
Danska je poručila da joj je cilj „stabilizirati tekst” i postići kompromis o oba cilja „prije kraja godine”. No za sada je jasno samo jedno: politički sat otkucava brže od klimatskog.
