Sociolog Toni Pranić, viši predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, upozorava da je hrvatsko društvo posljednjih godina doživjelo neravnotežu između ekonomskog napretka i društvenog sazrijevanja.
„Kao društvo ne živimo u prošlosti, ali postoje skupine koje žive od prošlosti”, ističe Pranić. Prema njegovu mišljenju, razvoj društvene svijesti u proteklih pet-šest godina „dominantno je vezan uz klasična ekonomska i tržišna pitanja”.
Ključni naglasci:
• Potrošačka zrelost: građani su postali „svjesniji kupci i potrošači”, razvili su osjećaj za potrošačka prava, cijene i popuste, kaže Pranić.
• Ekonomska sloboda ispred kolektiva: „Ako smo postali bogatije i slobodnije društvo, postali smo to prvenstveno u ekonomskom smislu.” Izlazak iz tranzicijske skučenosti usmjerio je građane na individualne ciljeve – kupnju nekretnina, građevinske radove, online-kupnju ili odmor.
• Zapostavljeni javni interesi: Dok se privatni standard povećava, problemi zajednica, institucija i političke odgovornosti ostaju u drugom planu. „Kad govorimo o kolektivnim izborima i prioritetima vezanim uz javna dobra, mislim da ne stojimo najbolje”, upozorava Pranić.
Ilustracija zanemarivanja zajedničkog dobra stigla je kada je sociolog pokušao pronaći knjige o Vladi Gotovcu u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku – glavna zbirka te ključne kulturne ustanove zatvorena je još u rujnu zbog, kako navodi, „ekonomskih i projektnih” razloga.
Pranić zaključuje da bi se društvo, uz ekonomsku, trebalo jednako ozbiljno baviti i društvenom dimenzijom napretka: jačanjem institucija, njegovanjem javnih dobara i osvješćivanjem političke odgovornosti.