Nova Nacionalna sigurnosna strategija (NSS) Sjedinjenih Država, dokument od 29 stranica koji označava vanjskopolitičke prioritete drugog mandata Donalda Trumpa, izazvala je buru u europskim prijestolnicama. Umjesto očekivanih upozorenja na Kinu ili Rusiju, najžešća retorika usmjerena je prema Europskoj uniji i migracijama koje, prema tekstu, prijete „civilizacijskom nestanku”.
• Dokument hvali „rast utjecaja domoljubnih europskih stranaka” i najavljuje da će Washington „učiniti sve što može” kako bi tim pokretima pomogao „ispraviti trenutni kurs”. Time se, de facto, obećava politička potpora formacijama poput njemačkog AfD-a, francuskog National Rallyja ili britanskog Reform UK-a.
• Kremlj je, prema diplomatskim izvorima, s oduševljenjem pozdravio američki plan koji se podudara s dugogodišnjom ruskom željom za slabljenjem ili raspadom EU-a.
• Trump je dodatno zaoštrio ton na skupu u Pennsylvaniji, gdje je ponovio da SAD prima ljude iz „shithole zemalja poput Somalije” i upitao: „Zašto ne bismo primili neke iz Norveške, Švedske… iz Danske?”
• Iako glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorava da je „Rusija vratila rat u Europu” i da smo „mi sljedeća meta”, u njegovim izjavama nema spomena o tome da je najmoćnija članica Saveza sada odabrala suprotnu stranu.
• Prema izvorima bliskim pregovorima, Washington snažno pritišće Kijev da prihvati primirje koje uključuje povlačenje iz dijelova Donbasa koje još uvijek kontrolira ukrajinska vojska, bez čvrstog jamstva da ruske snage neće odmah zauzeti ispražnjeni teritorij. Trump je poručio Ukrajini da mora „igrati kako se traži” jer Rusija ima „gornju ruku”.
• U Ujedinjenom Kraljevstvu premijer Keir Starmer i dalje stavlja odnose s SAD-om ispred europskih inicijativa. London je odustao od sudjelovanja u europskom programu zajedničke obrambene nabave vrijednom 150 milijardi eura, a Starmer je nedavno odbacio i ideju povratka u carinsku uniju EU-a kako ne bi ugrozio novi trgovinski sporazum s Washingtonom.
• Vatikan je, neobično za diplomatske okvire Svete Stolice, upozorio na pokušaje „razbijanja transatlantskog saveza” koji je i dalje ključan za globalnu stabilnost.
Analitičari upozoravaju da je riječ o zaokretu u kojem Sjedinjene Države Europu više ne vide kao partnera, nego kao prepreku. Europske vlade, ističu, moraju odlučiti hoće li nastaviti računati na tradicionalno američko savezništvo ili ubrzano graditi vlastite obrambene i političke kapacitete.
