Rad od kuće i suradnje s klijentima po cijelom svijetu mnogim su Hrvatima otvorili vrata slobodnijeg rasporeda i boljih prihoda. No, bez obzira zarađuju li u dolarima, funtama ili kriptovalutama, freelanceri u Hrvatskoj moraju prihod prijaviti i oporezivati u eurima.
Najvažniji naglasci:
• Prihod se uvijek preračunava po srednjem tečaju HNB-a na dan kada sredstva sjednu na račun, dok se za kriptovalute porezna osnova određuje po tržišnoj vrijednosti na dan izdavanja računa.
• Najčešći pravni okvir za samostalni rad je paušalni obrt, pogodan za godišnje prihode do 39 816,84 eura. Iznad tog limita freelanceri razmatraju klasični obrt ili druge modele, ali uz više birokracije i troškova.
• Paušalni obrtnici plaćaju fiksni godišnji porez i prirez, a doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju svaki mjesec, neovisno o količini posla.
• Tko premaši oko 40 000 eura prihoda postaje obveznik PDV-a, što donosi dodatnu administraciju, ali i mogućnost odbitka pretporeza.
• Suradnje s inozemstvom zahtijevaju urednu evidenciju: računi moraju sadržavati iznos, valutu i datum, a zarada se u prijavi iskazuje u eurima. Kod klijenata iz EU-a potrebno je provjeriti pravila o obračunu PDV-a po mjestu potrošnje usluge.
• Najčešće greške uključuju zakašnjelo prijavljivanje prihoda, korištenje pogrešnog tečaja, miješanje privatnih i poslovnih računa te neažurno vođenje evidencije izdanih računa.
Stručnjaci upozoravaju da neuredno vođenje poslovnih knjiga može rezultirati kaznama i zateznim kamatama, čak i kada propusti nastanu nenamjerno. Stoga se freelancerima preporučuje barem osnovna edukacija iz poreza i financija ili angažman knjigovođe upoznatog s modelom samostalnog rada.
Zaključak je jasan: sloboda freelancinga dolazi u paketu s odgovornošću prema Poreznoj upravi. Redovita prijava prihoda, praćenje tečajeva i poštivanje rokova najbolji su način da se kreativni rad ne pretvori u skupu administrativnu glavobolju.