Graffiti „Shein ubija” dočekao je kineskog modnog diva ispred ljetne pop-up trgovine u Dijonu, no to nije pokolebalo tvrtku: Shein je ovoga tjedna najavio da će u robnim kućama Galeries Lafayette u pet francuskih gradova te u pariškom BHV-u otvoriti svoje prve trajne prodavaonice u Europi.
Istodobno, otpor raste. Internetska peticija kojom se traži potpuna zabrana Sheina prikupila je više od 270 000 potpisa, a na pročeljima zgrada niču parole o „iskorištavanju, prisilnom radu i zagađenju”.
„Ispred pariške Gradske vijećnice niče golema Sheinova trgovina koja – nakon što je uništila desetke francuskih brendova – želi još masovnije preplaviti tržište jednokratnim proizvodima”, upozorava Yann Rivoallan, predsjednik udruženja prêt-à-porter poduzetnika.
‘Paroksizam potrošnosti’
Stručnjakinja za modu Sophie Abriat smatra da Shein utjelovljuje „paroksizam potrošnosti”: „Model je građen na prolaznosti i agresivnom marketingu. Suprotan je francuskoj tradiciji očuvanja predmeta i savoir-faireu; nosi čak i moralnu stigmu.”
Tvrtka iza sebe ima impresivne brojke: oko 7 200 novih artikala dnevno i procijenjenih milijardu dolara neto dobiti prošle godine. U razdoblju od kasne 2022. do kraja 2023. lansirala je 1,5 milijuna proizvoda samo na američkom tržištu – 37 puta više od Zare i 65 puta više od H&M-a.
Senat udara kočnicu
Uoči otvaranja dućana u Dijonu francuski je Senat prihvatio zakon usmjeren baš na platforme ultra-brze mode poput Sheina i konkurenta Temua. Prijedlog predviđa:
• ekološke pristojbe po komadu odjeće, • zabranu oglašavanja, • ograničenja za influencer suradnje, • obvezu detaljnog izvještavanja o proizvodnim praksama, • preusmjeravanje prikupljenog novca domaćim održivim proizvođačima.
Kritičari pak ističu da zakon blaže tretira „klasični” fast fashion (Zara, H&M), što neki tumače kao zaštitu europske konkurencije, a drugi kao kozmetičku mjeru jer se i ti brendovi oslanjanju na slične lance dobave.
Duga povijest brze mode u Francuskoj
Francuska sama ima dugu vezu s brzim kolekcijama: pariška četvrt Sentier još je 1970-ih razvila sustav proizvodnje u malim serijama i kratkim rokovima, iz kojeg su izniknuli popularni brendovi poput Naf Nafa i Kookaïja. Globalni lanci kasnije su ih potisnuli, no mješavina ulične, vintage i luksuzne odjeće i danas je norma pariškog stila.
Razliku kod Sheina analitičari vide u potpunoj digitalizaciji kupnje, veličinskoj inkluzivnosti te kulturi masovnog naručivanja i jednokratnog nošenja. „U vintage trgovinama gomilaju se planine Sheinovih komada, kao da je nestala emocionalna vrijednost odjeće”, primjećuje Stéphane Popescu, konzultant za etičku modu.
Argument socijalne pravednosti
Tvrtka se vješto pozicionira kao branitelj potrošača slabije kupovne moći. Billboardi s porukom „Moda je pravo, a ne privilegij” osvanuli su u travnju diljem Francuske. Bivši ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner, danas zadužen za komunikacije Sheina u Francuskoj, tvrdi da se predloženim porezima „kažnjavaju najsiromašniji” te ih naziva „PDV-om na proizvode siromašnih”.
Shein odbacuje optužbe o prisilnom radu i tvrdi da „neumorno radi kako bi takvi izolirani slučajevi bili eliminirani iz lanca opskrbe”. Kompanija je ranije raskinula ugovore s dobavljačima kod kojih je otkriven rad djece.
Ključni problem: prekomjerna proizvodnja
Regulativa i porezi tek su prvi korak; temeljni je izazov, slažu se stručnjaci, razbiti ekonomiju prekomjernog izbacivanja noviteta. „Riječ je o bujici informacija bez emotivne veze – sve se može zamijeniti”, kaže Popescu.
Francuski se modni sektor sada pita kako vratiti staru ideju trajnosti, popravka i nasljeđivanja odjeće – vrijednosti koje su nekoć bile srž domaće kulture odijevanja, a koje ultra-brza moda potire iz dana u dan.