Spektakularna krađa kraljevskih dragulja iz pariškog muzeja Louvre, procijenjena na 88 milijuna eura, bila je „oglušujuće zvono za uzbunu” zbog sporog tempa sigurnosnih modernizacija, upozorio je predsjednik francuskog Državnog revizorskog suda Pierre Moscovici.
U izvješću koje pokriva razdoblje 2018.–2024., dovršenom neposredno prije same pljačke, revizori zaključuju da je uprava sustavno davala prednost „vidljivim i atraktivnim” projektima nauštrb održavanja i zaštite zgrade, tehnike i umjetnina. Moscovici poručuje kako Louvre raspolaže sredstvima te „mora bez odlaganja provesti potrebne mjere”.
Krađa 19. listopada iz galerije Apollo pokazala je kolika je cijena odgađanja: četveročlana skupina ukrala je osam predmeta – među njima smaragdno-dijamantnu ogrlicu koju je Napoleon I. poklonio Mariji Louisi te dijadem ukrašen s 212 bisera i gotovo 2 000 dijamanata što je pripadao supruzi Napoleona III. Lopovi su do dragulja došli pomoću ukradenog kamiona s dizalicom i teretnog lifta, razbivši nezaštićen prozor i vitrine, a potom pobjegli motorima. Cijela akcija trajala je manje od sedam minuta. Četiri osumnjičenika već su u pritvoru, ali dragulji još nisu pronađeni.
Revizorsko izvješće otkriva porazne brojke: do 2024. kamerama je pokriveno tek 39 % prostorija muzeja, a projekt potpune videonadzorne zaštite neće biti dovršen prije 2032. Prije deset godina provedena sigurnosna analiza također je upozorila na nedovoljnu pripravnost za krize, no natječaj za radove raspisan je tek lani, a predviđeno trajanje zahvata je novih osam godina.
Uz zastarjele sustave, revizori prozivaju i pretjeranu kupnju umjetnina – samo četvrtina zbirke izložena je javnosti – te neučinkovit menadžment i prijevare s ulaznicama, što je dodatno prorijedilo sredstva namijenjena zaštiti. Sud je izdao deset preporuka, među njima smanjenje nabave novih djela i povećanje cijena ulaznica.
Uprava Louvrea priopćila je da prihvaća „većinu” nalaza i preporuka. Odvojena administrativna istraga, dovršena prošloga tjedna, donijela je slične zaključke, navodeći „kronično i strukturno podcjenjivanje rizika provale i krađe” te „nedovoljnu razinu sigurnosnih mjera”.