Bivši djelatnik austrijske obavještajne službe Egisto Ott (63) u četvrtak je na bečkom kaznenom sudu stao pred suce zbog optužbi da je radio za rusku Federalnu službu sigurnosti (FSB), čime je, prema tužiteljstvu, nanio štetu Austriji. Osim za špijunažu, tereti ga se za podmićivanje, zlouporabu položaja i odavanje službene tajne.
Tužitelji slučaj nazivaju najvećim špijunskim skandalom u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća. Prema optužnici, Ott je 2022. Rusima predao tri mobitela nekadašnjih visokih austrijskih dužnosnika s osjetljivim državnim i osobnim podacima te enkriptirano prijenosno računalo koje europske vlade koriste za obradu povjerljivih informacija.
Komplicirani „lanac naredbi” Istražitelji tvrde da je Ott primao upute od bivšeg obavještajca Martina Weissa, dok je Weiss izravno komunicirao s austrijskim državljaninom Janom Marsalekom, nekadašnjim operativnim direktorom propalog njemačkog platnog sustava Wirecard. Marsalek je od 2020. u bijegu zbog sumnje u golemu prijevaru i vjeruje se da se skriva u Rusiji, gdje radi za FSB. Weiss danas živi u Dubaiju i, prema tužiteljstvu, upravo je on organizirao Marsalekov bijeg privatnim zrakoplovom u Bjelarus neposredno nakon kolapsa Wirecarda.
Popis navodnih meta Između 2017. i 2021. Ott je, tvrde tužitelji, putem policijskih baza podataka prikupljao otiske prstiju, registarske oznake, adrese i druge privatne podatke osoba koje zanimaju ruske službe. Među njima je i bivši pripadnik FSB-a Dmitry Senin, koji je nakon bijega iz Rusije 2017. dobio politički azil u Crnoj Gori. Ott je, među ostalim, navodno tražio i bečku adresu bugarskog istraživačkog novinara Christa Grozeva; Marsalek je potom, prema presretnutim porukama, okupio „seal team” kako bi provalio u Grozevljev stan i ukrao prijenosno računalo i USB memoriju.
Mogući motivi Tužitelji smatraju da Ott nije bio „romantično” vezan uz Rusiju, nego je postao „pristaša FSB-a” iz profesionalne frustracije i financijskog interesa. Spominju se gotovinski isplate dostavljene u papirnatim vrećicama lanca brze hrane do stana njegova zeta u Beču.
Obrana: tajna operacija Zapada Ottov novi odvjetnik Anna Mair priznala je da su upiti u baze postojali, ali tvrdi da nisu bili namijenjeni Rusiji, nego da su bili dio „Operation Doktor”, neslužbene akcije zapadne službe koja je pokušavala stupiti u kontakt sa Seninom. „We do not dispute the queries. They did exist. But they were not made for Russia”, izjavila je Mair na sudu.
Sam Ott odbacuje sve optužbe, tvrdi da je žrtva „neviđene kampanje blaćenja” koja traje već osam godina i da je sve radio zakonito u sklopu „strogo povjerljive” operacije. Za tri sporna mobitela navodi da su anonimno završila u njegovom poštanskom sandučiću te da ih je uništio nakon što ih nije uspio otključati. „Information has been leaked to me frequently. I am an investigator”, rekao je u sudnici odjeven u crno.
Suđenje bi trebalo potrajati najmanje do ožujka. Ako bude proglašen krivim, Ottu prijeti kazna do pet godina zatvora.