Rastući vojni proračuni u Europskoj uniji ne pokreću samo dionice proizvođača oružja, nego i tržište industrijskih metala, upozoravaju analitičari Goldman Sachsa.
Prema njihovoj bilješci, vojska već sada troši oko 3 % svjetske proizvodnje ključnih metala – od približno 2 % globalne potrošnje čelika do čak 7 % nikla. Taj udjel brzo raste jer su europske vlade, pritisnute ratom u Ukrajini i američkim zahtjevima, obećale naglo povećati izdatke za obranu.
• MSCI Europe Aerospace and Defense Index od početka godine skočio je 72 %, dok je američki S&P Aerospace and Defense Select Industry Index porastao 31 %. • Goldman Sachs procjenjuje da će izdaci za obranu u europodručju narasti s 1,9 % BDP-a u 2024. na 2,7 % do 2027., što znači dodatnih 167 milijardi eura godišnje. • Oko 40 % tog iznosa otići će na opremu bogatu metalima – dvostruko više od NATO-ova uobičajenog standarda od 20 %.
Posljedice za sirovine Analitičari očekuju da će europsko ponovno naoružavanje do 2027. povisiti regionalnu potražnju za industrijskim metalima za 6 %. „Na globalnoj razini to bi podiglo potražnju za bakrom za 0,9 %, za niklom 1,3 % i za čelikom 0,4 %”, stoji u analizi.
Najviše se izdvaja bakar, ključan u vojnim vozilima, oružnim sustavima te komunikacijskoj i energetskoj infrastrukturi. Uz to, jačanje umjetne inteligencije i gradnja podatkovnih centara dodatno napuhuju potrošnju crvenog metala.
Kombinacija obrambene i AI potražnje mogla bi prema Goldman Sachsovu scenariju pogurati cijenu bakra na 10 000 dolara po toni 2026. i 10 750 dolara 2027. Trenutačno se tromjesečni ugovor na Londonskoj burzi metala kreće oko 9797 dolara, a visoke zalihe zasad ublažavaju pritisak na rast.
Ako se najavljena povećanja proračuna doista ostvare, od europskog vojnog vala neće profitirati samo proizvođači tenkova i raketa, nego i rudnici i talionice od Čilea do Norveške.