Austrijski Fronius, njemački SMA, španjolski Ingeteam i nekoliko manjih tvrtki napustili su krovnu udrugu SolarPower Europe i formirali novu alijansu s jednim ciljem: izgraditi „otporniji, konkurentniji i kibernetički siguran ekosustav zapadnih proizvođača invertera, sustava za pohranu energije i energetskog upravljanja”.
Ključni razlozi za razlaz
- Kineska prevlast: Kina je 2023. isporučila 78 % invertera koje uvozi Europska unija, a devet od dvanaest najvećih dobavljača na tržištu dolazi iz te zemlje.
- Sigurnosni rizik: Za razliku od „glupih” fotonaponskih panela, pametni inverteri povezani na internet predstavljaju osjetljivu točku. Prema procjenama SolarPower Europe-a, udaljeni pristup inverterskim sustavima ukupne snage od samo 5 GW mogao bi značajno destabilizirati europsku elektroenergetsku mrežu.
- Huawei kao kamen spoticanja: Fronius je napustio dotadašnju udrugu upravo zbog ostanka kineskog tehnološkog diva u članstvu.
Što nova grupacija želi postići?
• Premještanje dijela proizvodnje u EU, čak i uz više cijene, kako bi se smanjila ovisnost o kineskim komponentama. • Postavljanje viših sigurnosnih standarda koji uz tehničke mjere uzimaju u obzir i „netehničke” čimbenike poput vlasničke strukture i razine političkog utjecaja. • Jačanje europskog lanca vrijednosti za invertere, baterijske sustave i softver za upravljanje energijom.
Rascjep unutar solarne industrije
S jedne strane stoji SolarPower Europe, čije se članstvo oslanja na jeftinije kineske proizvode. S druge je novi savez koji tvrdi da dugoročna sigurnost i otpornost mreže opravdavaju veće troškove domaće proizvodnje. „Netehnički čimbenici – poput vlasničkih struktura, vanjskog utjecaja i opće pouzdanosti – jednako su presudni za sigurnost kao i same tehničke zaštite”, poručuju osnivači.
Iako u EU trenutačno postoji 13 proizvođača koji bi teoretski mogli izvesti kibernetičku sabotažu, europski akteri vjeruju da će se zajedničkim nastupom i strožim kriterijima rizik svesti na minimum. Hoće li u tome uspjeti, ovisit će i o spremnosti europskih vlada i investitora da plate dodatni trošak za sigurniji, „made in EU” lanac opskrbe.