Europske države ubrzano uvode strože sustave provjere dobi na internetu kako bi zaštitile djecu od neprikladnog sadržaja. Najčešće se kombiniraju skeniranje službenih isprava, nacionalne digitalne identifikacije i nove AI-tehnike procjene lica.
Najrašireniji postupak u Europi ostaje „provjera na temelju dokumenta” – korisnik skenira putovnicu ili osobnu iskaznicu, a sustav iz podataka utvrđuje je li punoljetan. Europska komisija razvila je okvir za takve nacionalne sustave i ponudila državama nekoliko modela.
Istodobno je Ujedinjeno Kraljevstvo u nedavnom Zakonu o internetskoj sigurnosti obvezalo platforme s pornografskim sadržajem da provedu „robustne“ provjere dobi. Regulator Ofcom prihvatio je više metoda, među njima i procjenu dobi putem selfija koju provodi britanska tvrtka Yoti. Instagram je, navodi Yoti, tu metodu uveo 2022. za tinejdžerske račune, a „do danas je obavljeno preko 850 milijuna“ takvih provjera. Tvrtka naglašava: „Slika se odmah briše nakon provjere“.
Sve više zemalja iskušava i nacionalne digitalne identitete. Francuska, Španjolska i Grčka integrirale su svoje eID sustave u pilot-aplikacije. U Grčkoj aplikacija Kids Wallet koristi roditeljsku digitalnu iskaznicu, potvrđenu preko TaxiNet-a, a zatim preko matičnog registra provjerava dob djeteta.
Ofcom odobrava i bankovne opcije: prijavu u internetsko bankarstvo ili potvrdu kartičarske kuće, kao i provjeru preko mobilnog operatera. Slično, Komisija predlaže proširenje procedura „Know Your Customer“, koje banke već koriste, na internetske dobne provjere.
Dodatni, manje pouzdan način jest procjena dobi analizom povezanosti e-pošte s računima za banku ili komunalije, pri čemu sustav pretpostavlja da su takvi korisnici odrasli.
Kako rastu pritisci javnosti i zakonodavaca, države kombiniraju više metoda – od eID aplikacija do umjetne inteligencije – kako bi maloljetnicima zatvorile vrata prema digitalnim sadržajima za odrasle.