BRUXELLES – Europska unija zaključila je da Izrael krši obveze o poštivanju ljudskih prava iz Sporazuma o pridruživanju, no ministri vanjskih poslova zasad su izbjegli najaviti konkretne sankcije.
„Kontaktirat ćemo Izrael kako bismo izložili nalaze i vidjeli kako se situacija na terenu može poboljšati. Ako se ništa ne promijeni, u srpnju možemo raspravljati o daljnjim mjerama”, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas nakon sastanka ministara u Luxembourgu.
Glavna briga Bruxellesa odnosi se na distribuciju humanitarne pomoći u Pojasu Gaze. Revizija sporazuma – na snazi od 2000. – pokrenuta je u svibnju na zahtjev Nizozemske, koja tvrdi da je izraelska blokada humanitarnih pošiljki u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Sporazum sadrži „vrlo, vrlo moćne klauzule”, napominje profesor međunarodnog prava s Cambridgea Lorand Bartels. Teoretski omogućuje i suspenziju cijelog sporazuma ili njegovih dijelova, no odluka je politička: EU još nikada nije suspendirao puni sporazum o pridruživanju.
Izraelska vlada potez Bruxellesa nazvala je „skandaloznim i nepristojnim”, optužujući Uniju za pristrane izvore i uskraćivanje prilike da Izrael iznese svoj odgovor.
Pozivi nevladinih organizacija na potpunu obustavu sporazuma trenutačno su malo vjerojatni jer bi zahtijevali jednoglasnost, a Mađarska i nekoliko drugih saveznika Jeruzalema to bi gotovo sigurno blokirali. Manje drastičan potez – suspenzija trgovinskog dijela koji ukida carine – mogao bi proći kvalificiranom većinom (15 država koje predstavljaju najmanje 65 % stanovništva EU-a).
EU je najveći trgovinski partner Izraela: na blok otpada 32 % izraelske robne razmjene, a izvoz Unije u Izrael 2024. dosegnuo je 26,7 milijardi eura. Vraćanje carina ne bi predstavljalo ciljane sankcije niti embargo na oružje, ali bi pogodilo izraelsko gospodarstvo, ističe bivši dužnosnik Komisije Ignacio García Bercero, koji mjeru opisuje kao „minimum za vjerodostojnost EU-ove politike ljudskih prava”.
Bercero također predlaže zabranu trgovine s izraelskim naseljima, usklađenu s presudom Međunarodnog suda pravde iz 2024. Belgija i još osam članica već su zatražile od Komisije reviziju politike prema naseljima.
Čak i za suspenziju carinskih povlastica trebat će uvjeriti velike skeptike poput Njemačke i Italije, dok Mađarska, Češka, Austrija i Poljska ostaju čvrsto uz Izrael. Profesor Bartels upozorava i da nije sasvim jasno je li kvalificirana većina pravno dostatna za takav potez.
Kao dodatni pritisak, članice bi mogle isključiti Izrael iz istraživačkog programa Horizon Europe vrijednog 93 milijarde eura. Izraelske institucije iz njega su dosad povukle više od milijardu eura. Predsjednik Izraelske akademije znanosti i humanistike David Harel ocjenjuje da bi to bio „apsolutno strašan udarac za izraelsku znanost”.
Gospodarstvenici u Tel Avivu pozivaju Bruxelles da se suzdrži od trgovinskog rata. „Ne bismo smjeli ulaziti u trgovinski rat s Europljanima”, poručuje Dan Catarivas iz Federacije višedržavnih trgovačkih komora.
Daljnji koraci razmatrat će se u srpnju; do tada će sudbina sporazuma ovisiti o tome hoće li Izrael ublažiti ograničenja u Gazi i odgovoriti na nalaze EU-a.
